Zdravstveno stanje šuma u 2017. god.

Narušena biološka ravnoteža na širem geografskom prostoru, globalni poremećaji u šumskim ekosistemima te uticaj biotičkih i abiotičkih faktora djelovali su vrlo nepovoljno te kao rezultat imamo situaciju da šumski ekosistemi ne mogu amortizirati ukupne negativne uticaje koji se manifestuju kroz sušenje i propadanje šuma u većem ili manjem obimu.

            Najugroženije vrste su smrča i jela, a intenzivnije sušenje traje u kontinuitetu od 2003.godine do danas.U periodu od 2003.godine do 2007.godine sušenje je pravovremeno poduzetim mjerama svedeno na podnošljivu mjeru.Pojava novog masovnijeg sušenja zabilježeno je 2013.godine te traje još uvijek.Smrča je inače vrlo važna šumska vrsta koja učestvuje sa 32% u ukupnoj drvnoj masi BiH.Istovremeno je vrlo ugrožena vrsta jer je u BiH na južnoj granici rasprostranjena svoga areala.           

Mnogobrojni su faktori koji dovode do ulančavanja šteta na smrči, a najvažniji su globalne suše, nedosljedan šumski red u sječini (sporost izvođenja sanitarnih sječa zbog administrativnih prepreka oglašavanja radova, ozljede stabala i slično), nefunkcionisanje dijagnostičko-prognozne službe F BiH, te uopće inertnost društvene zajednice za probleme šumarstva.Dosljedno provođenje integralne zaštite šuma, koranje, uspostava šumskog reda nakon i samo nekoliko preloma ili izvala u odjelu, te uspostava šumskog reda u sječinama u svakom će slučaju smanjiti opasnost i ugrožavanje sastojina smrče.To je ono što možemo uraditi u svojim svakodnevnim aktivnostima a na globalne promjene nismo u mogućnosti uticati.Maksimalno uključivanje svih raspoloživih kapaciteta struke i nauke kroz institucije u prvom redu Šumarskog fakulteta Sarajevo nameće se kao logička potreba sadašnjeg trenutka.           

ŠPD „Unsko-sanske šume“ d.o.o. B.Krupa u ranijem periodu sa Šumarskim fakultetom Sarajevo uspješno je rješavalo problematiku zaštite šuma (naročito u periodu 2003. – 2007. godina) prilikom najintenzivnijeg sušenja jele i smrče naročito na Š.G.P. „Bosanskopetrovačko“. Saradnja sa Šumarskim fakultetom Sarajevo rezultirala je potpisivanjem Ugovora o pružanju stručnih, obrazovnih i savjetodavnih usluga u šumarstvu.Ugovor je potpisan 06.03.2017.godine.Do sada su od ukupno pet aktivnosti realizirane tri aktivnosti koje će biti opisane u dijelu opisa stanja zaštite šuma po Podružnicama/Pogonu gospodarenja.Ovdje vrijedi posebno istaći napad potkornjaka u smrčevim kulturama podignutim prije cca 55 godina na staništima koja ne odgovaraju ovoj vrsti (prije svega Podružnica „Šumarija“ Cazin i druge), a posljedica tih postupaka danas osjećamo.

U daljem tekstu donosimo stanje zaštite šuma i opis aktivnosti na zaštiti šuma po pojedinim Podružnicama/Pogonu gospodarenja za područje ŠPD-a.

1.      PODRUŽNICA „ŠUMARIJA“ BIHAĆ

U 2017.godini na području Podružnice „Šumarija“ Bihać vršena je kontrola populacionog nivoa potkornjaka jele i smrče.Korištene su klopke tipa THEYSOHN na ukupno 16 pozicija.Kontrolne klopke postavljene su na mjestima gdje je prethodne godine vršena sječa, te kulturama smrče, a pražnjenje klopki i kvantificiranje ulova vršeno je svakih deset dana.Ulovi potkornjaka prema Schellovom katalogu brojnosti su mali a intezitet napada se tretira kao slab.Korišteni su feromoni Chalcoprax, Pheroprax i Curwivit.Kao posljedica sušenja ukupno je realizovano 228 m3 neto mase sanitarnih sječa.

2.      POGON GOSPODARENJA ZA OPĆINU BOSANSKA KRUPA

Za kontrolu populacionog nivoa potkornjaka korištene su THEYSOHN klopke na ukupno 28 pozicija.Korišten je Feromonix Chalcoprax.Ulovi potkornjaka za period od deset dana su ispod praga prekobrojnosti te se intezitet napada potkornjaka svrstava u slab.Kao posljedica sušenja ukupno je posječeno 2085 m³ neto mase uglavnom u kulturama četinara.

3.      PODRUŽNICA „ŠUMARIJA“ BOSANSKI PETROVAC

Jedna je od najugroženijih Podružnica što se tiče sušenja šuma kao posljedica napada pokornjaka.Kontrola nivoa potkornjaka vršena je postavljanjem lovnih klopki na ukupno 206 pozicija, a ukupno je postavljeno 275 klopki.Kontrolom klopki i vršenjem kvantifikacije desetodnevnog ulova došlo se do podataka da su ulovi u mjesecu maju, junu i julu bili vrlo visoki čak ekstremno visoki (5000 jedinki u 10 dana), čak i mjesecu septembru se desetodnevni ulovi bili visoki iako je lagano nastupila jesen.Ovo su vrlo visoki uznemiravajući podaci koji govore o stravičnoj prenamnoženosti populacije potkornjaka.Kao rezultat prenamnoženja potkornjaka na području Podružnice „Šumarija“ Bosanski Petrovac u 2017.godini posječeno je 15993 m³ neto mase.

Obzirom da su četinarske sastojine najugroženije na Š.G.P. „Bosanskopetrovačkom“ 14.06.2017.godine izvršen je zdravstveni pregled sastojina, uspostava dijagnoze sa prijedlogom mjera kao jedna od aktivnosti iz ugovora o saradnji sa Šumarskim fakultetom Sarajevo.Prilikom pregleda i stručnog predavanja te pokazne vježbe na terenu, prisustvovali su svi uposlenici Podružnice šumarija ŠPD-a koji se u svom radu dotiču poslova projektiranja, uzgoja i zaštite šuma.

Ključni faktor masovnijeg sušenja smrče na Š.G.P. „Bosanskopetrovačkom“ je masovna pojava snjegoloma u proljeće 2013. godine.U proljeće 2013.godine iznenada su nastupile snježne padavine i izazvale masovnu pojavu izvala i preloma.Konkretno se radi o prostoru G.J. „Grmeč-Bosanski Petrovac“ lokalitet Roginovac-Tavani dakle prirodne čiste sastojine smrče.

Prva sušenja su primjećena krajem ljeta 2013.godine a masovnija početkom ljeta 2014. godine. Podružnica „Šumarija“ Bosanski Petrovac je tada u nedostatku efektivnih radnih kapaciteta samo djelimično uradila sanaciju snjegoloma pa su preostali prelomljeni vrhovi bili ključni za pojavu prenamnoženja potkornjaka.

Prilikom obavljenog pregleda 14.06.2017.godine utvrđena su takozvana žarišta potkornjaka.to su koncentrične grupe suhih i napadnutih stabala smrče sa po nekoliko stabala pa do više desetina i preko 1,0 ha.Sušenjem su zahvaćeni najviše stabla prsnog promjera 30 do 40 cm dakle elitna stabla maksimalnog prirasta, tj.nosioca sastojine.Izvršena je obuka, tj.pokazano je na koji način treba da bude vršiti doznaku na žarištima i koja je to prihvatljiva širina „zaštitnog ruba“ na kojoj trebaju biti doznačena sva stabla u svrhu sprječavanja prelaska potkornjaka na susjedna zdrava stabla.Također je

pokazano i ukazano na važnost stroge primjene pravilnog postavljanja klopki te bitnu važnost uspostavljanja  šumskog reda.U sklopu realizacije aktivnosti broj dva na Laništu je 15.06.2017.godine održan Okrugli sto na temu sušenja četinarskih sastojina sa posebnim osvrtom na Š.G.P. „Bosanskopetrovačko“.       

Analizirajući sve aktivnosti na suzbijanju potkornjaka i zaustavljanja sušenja šume došlo se do zaključka da je potrebno poduzimati sve raspoložive mjere kao što su:

-        brža i efikasnija doznaka zaraženih stabala kao i izrada projekata za izvođenje radova,

-        brže i efikasnije provođenje postupaka javnog oglašavanja i dodjele ugovora za sječu,

-        uvođenje nove vlastite operativne-radne snage ŠPD-a na poslovima sječe sanitara.To se odnosi naročito na sušenje manjeg obima gdje treba hitno reagirati a izvođači radova nisu zainteresirani za takve manje količine,

-        preko Kantonalne uprave za šumarstvo intervenirati na što bržoj sanaciji privatnih šuma napadnutih potkornjacima.

4.      PODRUŽNICA „ŠUMARIJA“ CAZIN

Značajnija sušenja kultura četinara prvenstveno smrče započeta u 2015. i 2016. godini nastavljena su u 2017.godini.Sušenje je ukupnozahvatilo devet odjela G.J.“Glinica“ sedam odjela G.J. „Gomila“ jedan odjel G.J.“Kladušnica“ i dva odjela G.J.“Mutnica“.Posebno vrijedi istaći odjel G.J.“Kladušnica“ gdje je sušenje započeto 2015.godine.

Pravovremenom doznakom te sječom i otpremom zaraženih stabala sanirana je površina zahvaćena sušenjem.Radi se o kulturama smrče osnovane van njenog prirodnog prostora rasprostiranja.Kao takve one su vrlo ranjive na pojavu suše, snjegoloma, vjetroloma te neodgovarajuće mikro klime.pojava izuzetno toplih godina pogoduje razvoju potkornjaka, te umjesto jedne glavne i jedne sestrinske generacije imamo pojavu više sestrinskih generacija što dovodi do masovnog prenamnožavanja potkornjaka i sušenja sastojina na velikim površinama.Ukupno je za suzbijanje potkornjaka postavljeno 136 klopki tipa THEYSOHN.Najveći ulovi su registrirani u mjesecu maju te junu i onda rapidno opadaju u julu a u augustu su ispod praga prekobrojnosti.Ukupno je posječeno 1598 m³ neto mase četinara.Značajno se ističe odjel 1 G.J.“Kladušnica“ sa 380 m³ neto mase. U aprilu mjesecu na zahtjev Podružnice „Šumarije# Cazin Komisija (Mehmedović R., Selman E. i Kurbegović H.) obišla je odjel 75 G.J. „Gomila“.Radi se o kulturi crnog bora starosti oko 50 godina prsnog promjera stabala do 35 cm.Sušenje je zahvatilo srni bor a potom i bjeli bor dok borovac nije zahvaćen:suše se pojedini izbojci, grane i cijela stabla na površini cca 15 ha.

Naime, to područje je sredinom augusta 2016.godine zahvatilo nevrijeme sa pojavom tuče-grada u trajanju cca pola sata.Uzorci su prosljeđeni Šumarskom fakultetu Sarajevo na determinaciju.Prema našim analizama nekroza i pojave lezija grana i izbojaka radi se o fitopatogenom uzročniku bolesti Sphaeropsis sapinea Fr a što je Šumarski fakultet u svom nalazu broj: 01/1-2222/17 od 04.07.2017.godine i potvrdio.

Stanje treba i dalje pratiti jer se pojačano sušenje tek očekuje.Sječom zaraženih stabala bi se postigao ograničen efekt obzirom da nakon sječe zarazni materijal ostaje na granama, iglicama i šišarkama.Kontrolu treba u proljeće (april) 2017 te dalje pratiti tok razvoja i u saradnji sa Šumarskim fakultetom Sarajevo poduzeti potrebne mjere.

U kestenove šume Podružnice „Šumarija“ Cazin preko areala kestena iz susjedne Hrvatske proširila se kestenova osa šiškarica 2014.godine, a od terenskog osoblja „Šumarija“ Cazin 05.maja 2015.godine dobili smo zvaničan podatak o pojavi kestenove ose šišarice Dryocosmus kuriphilus.

Napominjem da smo u 2016.godini uzeli aktivnosti preko Federalnog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i pokušali u saradnji sa Šumarskim fakultetom Sarajevo unijeti parazitoidu Torymus sinensis, prirodnog neprijatelja kestenove ose šiškarice.Trenutni zakonski propisi iz područja zaštite šuma ne dozvoljavaju realizaciju takvog projekta.U saradnji sa Hrvatskim šumarskim institutom Jastrebarsko, izvršen je monitoring prisustva prirodnog neprijatelja Kestenove ose šiškarice Torymus sineusis.Naime, ovaj parazitoid je unešen na područje Hrvatske.Uzorci Kestenove ose šiškarice su uzeti iz odjela G.J.“Gomila“ 54 i 61; G.J.“Baštra-Ćorkovača“ 50; G.J.“Glinica“ odjel 22 i 46; te G.J.“Kladušnica“ odjel 24.Utvrđena je parazitiranost ovim insektima od 45% - 74% što je vrlo povoljan rezultat jer se prirodni neprijatelj ose šiškarice vrlo brzo proširio iz R Hrvatske na područje kojim gospodari ŠPD.

Preporučuje se monitoring i za navedeni period.

5.      PODRUŽNICA „ŠUMARIJA“ KLJUČ

Kontrola populacionog nivoa potkornjaka vršena sa postavljenih 21 klopki ulovi ispod granice prenamnoženja.ukupno je posječeno 685 m³ neto mase sanitara u G.J. „Šiša-Palež“ u 8 odjela.Najnovije informacije govore o pojačanom sušenju jele što u daljem periodu treba pratiti

6.      PODRUŽNICA „ŠUMARIJA“ SANSKI MOST

Postavljanje feromonskih klopki izvršeno je na 33 pozicije a korišteni su feromon Chalcoprax i Pheroprax.Nešto značajniji ulovi su registrirani u mjesecu junu te prema jeseni znatno opadaju i ispod su granice prenamnoženja:Ukupno je posječeno 1379 m³ neto mase, tj. G.J.“Grmeč-Mijačica“ 1087 m³ i G.J.“Grmeč-Palanka“ 292 m³ te u zimskom periodu ostaje posjeći 700 m³ neto mase.

PREGLED POSJEČENE MASE SANITARA U 2017. GODINI

PREGLED POSTAVLJENIH FEROMONSKIH KLOPKI U 2017. GODINI

PREGLED UTROŠENIH FEROMONSKIH PREPARATA U 2017.GODINI

Ukupno gledavši nameće se zaključak o pojačanoj ugroženosti smrče kao vrste, a naročito na arealima van njenog prirodnog rasprostranjenja, tj.van njenog šumskim kulturama podignutim cca prije 50 godina.Praćenja stanja na terenu, blagovremena doznaka i izvoz izražene mase, te pravovremeno postavljenje klopki bitno će smanjiti osušene mase.

Što se tiče karantenskih štetnih organizama očekivano, obzirom na stanje kestenovih sastojina u susjednim državama, pojavila se na području Podružnice „Šumarija“ Cazin kestenova osa šiškarica Dryocosmus kuriphilus.

Mjere borbe protiv ove vrste vrlo su ograničene jer se suzbijanje insekticidima pokazalo vrlo neuspješnim.Biološka zaštita pomoću prirodnih neprijatelja pokazala se vrlo uspješnom.To se u prvom redu misli na Torymus sinesis parazitoidnu osicu koja je unešena u Hrvatsku, a proširila se i na područje Šumarije Cazin.

ŠPD u smislu uvoza tog parazitoida uputio je zahtjev FMPViŠ 16.05.2016.godine.Zakonska regulativa trenutno to ne dozvoljava.

Aktom broj 01-1432-10/15 od 13.06.2016.godine istom ministarstvu smo se obratili za pokretanje inicijative u izmjeni Pravilnika o listama štetnih organizama, listama bilja, biljnih proizvoda i reguliranih objekata (Sl.BiH 48/13) kako bi se omogućio uvoz ovog parazitoida za biološku zaštitu pitomog kestena.

Do danas naša inicijativa stoji.

Isto tako aktom broj: 01-1942-1/16 od 02.06.2016.godine obratili smo detaljnom informacijom  poduzetim mjerama i Kantonalnom Ministarvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK-a da nam pomognu da u skladu sa pripadajućim ovlastima riješimo ovaj problem.

OD ostalih karantnskih invazivnih vrsta za nas je vrlo problematična pojava gljive Chalara fraxinea patogena gljiva jasena, a kod nas je registrovana u Rasadniku Cazin.

Koliko je opasna ta gljiva govori podatak da je u susjednoj Hrvatskoj jasen najugroženiji poslije jele.

Isto tako određene nematoda bora registrovanog u Dalmaciji potencijalna su opasnost submediteranskog dijela gdje jednim dijelom pripadaju Drvar i Grahovo.

Činjenica je da su šumski ekosistemi strahovito ugroženi, te da pred svim nadležnim institucijama u F BiH stoji kapitalni zadaci organizacije monitoringa, uspostavi dijagnozno-prognozne službe, te zakonski rješenja u smislu brzih reakcija i fleksibilnosti zakonskih propisa uopće kada su u pitanju sanitarne sječe, te preoblematika rješavanja pojave karantenskih štetnih organizama.

Vazani članak:
Zdravstveno stanje šuma u 2016. god.