Zdravstveno stanje šuma u 2018. god.

Sušenje na cijelom području državnih šuma Unsko-sanskog kantona kojima gazduje ŠPD „Unsko sanske šume“ d.o.o. Bosanska Krupa traje od 2002.godine.

U početku su se sušila prvo stabla jele, a paralelno i smrče naročito na južnim ekspozicijama planine Grmeč, Podružnica „šumarija“ Bosanski Petrovac.

Bitno je istaći da je sušenje jele stalo 2006.godine, kao rezultat brzih i efikasnih mjera u prvom redu brze sječe i izvoza zaraženih stabala te dislokacije izrađenih sortimenata na staništu u Bosanskom Petrovcu.

Istovremeno je izvršena zaštita stovarišta postavljanjem barijerskih klopki okolo stovarišta te se roba nastojala što prije otpremiti.

U periodu od 2003 – 2008.godine sanitarnim sječama u prosjeku je posječeno godišnje 50.000m³ bruto mase.

U periodu 2009 – 2012.godina nastupilo je relativno zatišje dobrim dijelom jer se efikasnim i brzim sječama te izvozu posječene robe te pravovremenim postavljanjem feromonskim klopkama stanje na terenu saniralo i sječa sanitara se svela na prihvatljive količine.

Više faktora je nepovoljno utjecalo, a među ostalim i suša 2012 i 2013.godine, da je otpočeo novi val sušenja šuma. Sušila se uglavnom smrča.

U godinama kako slijedi posječeno je:

-        u 2014.godini 12.000 m³ sušika

-        u 2015 godini 16.000 m³ sušika

-        u 2016 godini 31.500 m³ sušika

-        u 2017.godini 23.500 m³ sušika

Sušenje se odvija kontinuirano tako da se dio doznačene mase prenosi u naredne godine.

Neposredni uzročnici sušenja su osmozubi smrčin potkornjak i mali šestozubi smrčin potkornjak grana.

Smanjena vitalnost stabla te ekstremne suše i toplo vrijeme izuzetno pogoduju razvoju ovih štetnih potkornjaka koji prema našim lokalnim pračenjima imaju dvije čiste i jednu sestrinsku generaciju te tako izuzetno brzo povećavaju svoju populaciju.

Godina 2017. bila je izuzetno sušna te uz dodatno obilan snijeg tokom protekle zime prouzrokovao je ogroman broj snjegoloma i izvala na cijelom području ŠPD-a.

Orkansko nevrijeme u decembru 2017.godine praćeno izuzetno jakim vjetrom prouzrokovalo je ogroman broj preloma i izvala koji su bili predmet doznake i izrade u 2018.godine.

U daljem tekstu donosimo stanje i problematiku po Podružnicama/pogonu gospodarenja koje je popraćeno u 2018.godini, a što se tiče problema ugroženosti i zaštite šuma.

1.      Podružnica  „Šumarija“ Bihać

Ova Podružnica nema problematike što se tiče sušenja šuma prouzrokovanim pojavom potkornjaka.

Doznakom je tretirano ukupno 39 odjela te je ukupno u 2018.godini doznačeno 15.710 m³ bruto četinara i 2.643 m³, radi se o izvalama i prijelomima.

Ukupno je posječeno 3.564 m³ bruto mase četinara i 569 m³ lisičara bruto mase.

Ukupno je postavljeno 17 pozicija sa feromonskim klopkama. Korišteni su Pheroprax, Chalcoprax i Curwivit uglavnom kao kontrolne klopke sa vrlo neznatnim ulovima. Preostalu masu izvala i prijeloma treba što prije izvaditi i uspostaviti šumski red jer prijeti opasnost od pojave od potkornjaka. Ugovori sa izvođačima su potpisani i treba ih što prije realizirati.

2.      Pogon gospodarenja Bosanska Krupa

Područje je 11.12. i 12.12.2017.godine zahvaćeno orkanskim nevremenom sa velikim brojem vjetro izvala. Doznakom je obuhvaćeno 112 odjela, a doznačeno je ukupno 25.171 m³ bruto četinara i 5.325 m³ bruto lisićara. Vjetro izvale trebeba što prije posjeći te uspostaviti šumski red. Ugovori sa izvođačima su potpisani i treba ih što prije realizirati jer postoji opasnost od pojave potkornjaka.

Ukupno je postavljeno 28 feromonski klopki, ulovi su vrlo neznatni ispod kritičnog praga.

Na dojavu osoblja Pogona izvršen je pregled sastojina (odjeli 49, 50 i 51 G.J. „Grmeč-Jasenica“) o stanju jasena (aktz broj 02/2-1882-2/18 od 25.07.2018.godine).

Konstatovano je sušenje i odumiranje stabla jasena promjera do 20cm u većem obimu odumiranje je izraženo u krošnjama u gornjoj trećini kod tanjih stabala te kod debljih stabala u donjem dijelu.

Isto tako primjećeni su nekrotizirani dijelovi kore koji se odvajaju od stabla bez sluznatih izlučevina na deblu.

Najvjerovatnije se radi o prisustvu patogene gljive Chalara fraxinea (Kowalski 2006.).

Naime odumiranje jasena običnog (Fraxinus excelsior L.) uzrokovanog gljivom C.fraxinea u posljednjih nekoliko godina zahvatilo je veliki broj evropskih zemalja.

Iz dosadašnjih iskustava drugih država nema pouzdanih informacija o načinu gospodarenja jasena u ugroženim sastojinama.

Preporučuje se sječa odumrlih ili jako oboljelih stabala.

Pojava je vrlo zabrinjavajuća obzirom na iskustvo susjednih zemalja te vrlo ozbiljno prijeti po stanje jasena i uopće njegovog opstanka.

3.      Podružnica „Šumarija“ Bosanski Petrovac

Najintenzivnije sušenje odvija se već dugi niz godina na području Podružnice „Šumarija“ Bosanski Petrovac.

Uglavnom se radi o sušenju na površini od cca 2500 ha na području južnog Grmeča. Radi se uglavnom o čistim sastojinama smrče na mikroklimatskim uslovljenim mrazištima.

Štete su evidentne i značajne kako na gubitku kvaliteta drvne mase, a odražava se i na stabilnost eko sistema uopće.

Na tom se području provode praktično sve poznate praktične mjere te primjena nauke u borbi za zaustavljanje sušenja sastojina kroz sanacije osušene drvne mase, sječu osušenih i zaraženih stabala. Isto tako lovnim klopkama uz primjene feromona suzbija se i kontrolira brojnost populacije potkornjaka na tom području. Aktivnost se odvija uz saradnju sa Šumarskim fakultetom Sarajevo čiji stručnjaci iz domena zaštite šuma prisustvuju i vode edukacije terenskog osoblja te vrše nadzor poduzetih mijera od strane ŠPD-a.

Masovna pojava potkornjaka posljedica je ulančavanja različitih faktora, a svakako su najbitniji način gospodarenja, klimatske promjene te već narušeno zdravstveno stanje šuma.

Dosljedno provođenje propisanog načina gospodarenja za čiste sastojine smrče te valjana uspostava šumskog reda znatno će povećati odbrambene mehanizme sastojine koja će u određenom trenutku u nekoj mjeri moći amortizirati sve negativne utjecaje i smanjiti štete od potkornjaka.

Na tim principima moramo ustrajati, a faktori kao što je globalna promjena klime su izvan našeg opsega djelovanja.

Zvanični podaci govore da se pojava deset najtoplijih godina dešavala poslje 2000.godine.

Upravo povećanje temperature i produžavanje toplotnog perioda na jesenske mjesece omogućava pojave i do 3 generacije potkornjaka što povećava štete i otežava suzbijanje potkornjaka.

Da su provedene biotehničke mjere imale uspjeha pokazuju podaci gdje se posječna drvna masa sa 12.821 m³ u 2008.godini svele na 4.465 m³ u 2013.godini. od 2014.godine bilježi se znatno povećanje što kuluminira u 2018.godini gdje je ukupno doznačeno 43.982 m³ bruto mase četinara od čega je 26.301 m³ sušika.

Obzirom na zaostatke i neposječenu osušenu masu iz 2017 posječeno je 50.877 m³ bruto od čega 38.525 m³ sušika. Broj postavljenih klopki je 330 pozicija.

4.      Podružnica „Šumarija“ Cazin

Na ovoj Podružnici problematika sušenja i propadanja šuma odnosi se na kulture koje su starosti 50-ak godina podignute uglavnom na terenima van svog proizvodnog areala.

Ugroženost se ogleda kroz pojavu za sada sušenje smrčevih kultura koje se za sada uspješno suzbija.

U 2018.godini ukupno je doznačeno 3.454 m³ bruto sanitara od čega je 2.433 preloma i izvala. Ukupno je postavljeno 122 feromonske klopke.

Kestenova osa šiškarica otkrivena je na području Podružnice „Šumarija“ Cazin 2014.godine te je prouzrokovala šteta na izbojku, listu, cvijetu i smanjenju uroda čak i do 70%.

Susjedna Republika Hrvatska suočila se sa istim problemom te je preko Šumarskog instituta Jastrebsko i „Hrvatskih šuma“ izvršen umjetni uzgoj Torymus sinensis jedinog prirodnog neprijatelja kestenove ose šiškarice.

Ispuštanjem tog parazitoida izvršeno je u graničnom području sa BiH tako da se on proširio i na područje kojim gospodari ŠPD USŠ.

Uzimanje uzoraka na području Podružnice „Šumarije“ Cazin izvršena su na 6 lokaliteta. Analiza šišaka ose šiškarice u Šumarskom institutu Jastrebarsko pokazala je da se parazitiranost kreće od 45% - 74%.

Iz toga zaključujemo da će štete od kestenove ose šiškarice biti sve manjeg obima.

5.      Podružnica „Šumarija“ Ključ

Karakteristično za ovu godinu je pojava velikog broja preloma i izvala tako da je ukupno doznačeno 13.912 m³ bruto mase preloma. Ukupno je realizirano 3.802 m³ bruto mase. Ostatak neposječene mase reloma se treba se uraditi u proljeće 2019.godine  te maksimalno uspostaviti šumski red.

Ukupno je postavljeno 12 feromonski klopki uglavnom kontrolnih.

6.      Podružnica „Šumarija“ Sanski Most

Karakteristika ove Podružnice je da se sušenje četinara javlja uglavnom pojedinačno. U 2018.godini ukupno je doznačeno 8.972 m³ bruto četinara, a realizirano 7.352 m³  bruto mase preloma i izvala. Ukupno je postavljeno 43 klopke za kontrolu populacije i suzbijanje potkornjaka.

U proljeće 2018.godine zabilježen je golobrst kulture bijelog bora starosti 35 godina u odjelu 9 odsjeka G.J. „Majdanske Planine“ na površini 27,00 ha.

Simptomi koji su primjećeni su između ostalog zeleni vršni izbojci i na potpuno obrštenim granama (pregled izvršen 08.06.2018.godine).

Radilo se o štetniku Acantholyda erytrocephala L. – borova osa predivica.

U vrijeme obilaska terena rojenje je već bilo završeno pa se nisu mogli uhvatiti imaga, ali prisustvo larvi i lutki u zemljištu te njihov način gnježđenja jasno su nazirali da se radi o pomenutom štetniku. Šteta se zbog golobrsta  iglica ogleda u smanjenju prirasta za tekuću godinu.

Obzirom da gusjenica završava svoj razvoj do pojave novog vršnog izboja stabla ostaju živa. Literatura navodi da je ovo vrlo rijedak štetnik i da ne pravi kardinalne štete na sastojinama bijelog bora tako da se sastojine uspiju oporaviti. Štetnik nestane nakon nekoliko godina suzbijen parazitskim osicama. Stoga će se na ovom  objektu stanje  pratiti i sljedećih nekoliko godina.

DOZNAČENI I REALIZOVANI SLUČAJNI UŽICI PO P/Š I P/G BOSANSKA KRUPA (ČETINARI, LIŠĆARI),BRUTO MASA M³, NETO MASA M³, SUŠIKE UKUPNO ZA ŠPD „UNSKO SANSKE ŠUME d.o.o. BOSANSKA KRUPA

PREGLED POSTAVLJENIH FEROMONSKIH KLOPKI

PREGLED UTROŠENIH FEROMONSKIH PREPARATA U 2018.GODINI NA NIVOU ŠPD-a

Obzirom da je borba na suzbijanju potkornjaka dugotrajan složen proces u sljedećem periodu  potrebno je striktno provoditi aktivnosti kako slijedi:

-        Obnoviti ugovor sa Šumarskim fakultetom Sarajevo za 2019.godinu.

-        Izvršavati pravovremenu doznaku sanitara po principima koji su projektantima poznati, a utvrđeni su na radionicama sa stručnjacima  Šumarskog fakulteta Sarajevo u toku 2018.godine.

-        Maksimalno ubrzati izradu izvedbenih projekata.

-        Kontrola radova sječe i izvoza prilikom izrade sanitara treba biti permanentna te zahtjevati striktno pridržavanje propisa koje propisuje Pravilnik o uspostavi i održavanju šumskog reda.

-        Vršiti efikasniju otpremu drvnih sortimenata četinara sa što kraćim zadržavanjem sortimenta na međustovarištima te i na stovarištu uspostaviti šumski red.

-        Maksimalno skratiti vrijeme provođenja oglašavanja radova na sječi i izvozu sanitara. Iz prakse je nažalost poznato da pojedine procedure traju predugo, a poznato je da se zaražena stabla moraju u roku dvije do tri sedmice maknuti iz šume i otpremiti jer se u protivnom sušenje povećava.

-        Tražiti od Federalnih i vlasti na kantonalnom nivou potporu u suzbijanju sušenja šuma te neophodnu pomoć kroz projekte ali i pronalaženje modaliteta bržeg odabira izvođača kao kroz na primjer proglašavanja elementarnih nepogoda bar na području Šumarije Bosanski Petrovac.

-        Medijski istupati sa argumentovanim objašnjenjima i upoznati širu javnost o srži problema te smanjiti mogućnost manipulacije i zloupotreba istog problema.

-        Rukovodstvo ŠPD-a prioritet mora dati sanaciji sušenja pred radovima redovne sječe, te na taj način maksimalno smanjiti sušenje šume, a koje se između ostalog i vrlo nepovoljno odražava i u materijalnom smislu kroz negativne financijske efekte za ŠPD pa tako i širu zajednicu.

Integralnoj zaštiti šuma dati veči značaj jer je činjenica da se susrećemo sa sve većim problemima kako sa štetnicima autohtonog porijekla tako i sa invazivnim vrstama, a što zahtjeva uže specijalizacije stručnog kadra te upravo taj stručni kadar jačati u Podružnicama/Pogonu gospodarenja kroz edukacije i slično.

Vazani članak:
Zdravstveno stanje šuma u 2017. god.
Zdravstveno stanje šuma u 2016. god.