Svjetski dan borbe protiv suša i poplava tradicionalno se obilježava 17. juna. Pored toga što poplave i suše ugrožavaju usjeve i prinose, na globalnom nivou ugrožavaju cijelu planetu. Zbog klimatskih promjena predviđaju da će ih biti sve više.
Klimatske promjene utiču na sve aspekte našeg života. Tako će u budućnosti (ne tako dalekoj!) posljedice klimatskih promjena dovesti do sve češćih pojava poplava i isušivanja. Stručnjaci širom svijeta upozoravaju da zloupotrebom fosilnih goriva, čime se pojačava efekat staklene bašte, ali i deponovanjem raznog otpada i šuta, krčenjem šuma, izgradnjom objekata u slivu, i drugim ljudskim aktivnostima, smanjuje se protočnost korita rijeka npr. i lako dolazi do poplava.
Klimatske promjene utiču na vrijeme. – S obzirom na to da trenutno promjenjeni klimatski uslovi nisu kraj priče o klimatskim promjenama, i da u narednih tridesetak godina možemo očekivati obim promjena koji je zabilježen od sredine dvadesetog vijeka, tj. zagrijavanje od još jednog stepena, u budućnosti možemo sigurno očekivati pogoršanje situacije u našoj zemlji, kada su ekstremne padavine i bujične poplave u pitanju. Posebno ako se ozbiljno ne pristupi prilagođavanju na klimatske promjene.Porast temperature, usljed klimatskih promjena, posebno pogoduje bržem razvoju i intenziviranju poljoprivrednih i hidroloških suša(suša koja nastupa kada usljed manje količine padavina i deficita vode u tlu), za koje je bitna i količina vode koja ispari iz tla, ali i brzina kojom isparava.
Opustinjavanje (dezertifikacija) je proces oštećenja zemljišta koji se događa širom svijeta kao posljedica ljudskog djelovanja i klimatskih promjena. Procjenjuje se da je u svijetu dezertifikacijom izravno ugroženo više od milijardu ljudi u više od 110 zemalja.
Suša je ekstremno suho razdoblje kad su zalihe vode u tlu i vodotocima smanjene zbog pomanjkanja padavina. Zbog suše mogu nastati ozbiljni poremećaji u poljoprivredi, vodoprivredi i drugim granama privrede, a može doći i do masovnoga pomora ljudi kao 1900. godine u Indiji kad je od suše, gladi i bolesti umrlo oko tri miliona ljudi, te 1936. godine u Kini, u provinciji Sichuan, kad je bilo iseljeno 34 miliona seljaka i od gladi umrlo 5 miliona ljudi. Pojava suše postaje sve češća u cijelom svijetu i pogađa razvijene, ali i nerazvijene zemlje
Uzroci poplava su višestruki u što spadaju promjene vremenskih obrazaca, promjene u korištenju zemljišta i ljudske aktivnosti kao što su krčenje šuma i urbanizacija. Međutim, jasno je da klimatske promjene doprinose povećanju učestalosti i jačine poplava širom svijeta zbog porasta nivoa mora, intenzivnijih padavina i promjena u hidrološkom ciklusu
U prošlosti ovakvi događaji su se javljali rjeđe i mogli su se tumačiti kao izolovani ekstremni vremenski događaj, dok se sada javljaju znatno učestalije. Sve ono što se trenutno dešava u prirodi, dešavalo i ranije, a klimatske promjene su samo intenzivirale te procese, zbog čega stanje u budućnosti može biti samo gore.
Šume i šumska zemljišta u Bosni i Hercegovini pokrivaju gotovo 53 posto površine. Zaliha svih šuma procjenjuje se na oko 291 milion kubika, a godišnji prirodni prirast je oko osam miliona kubika. Službena statistika procjenjuje da se godišnje sasiječe 6,5 do 7,5 miliona kubika, ali bespravna sječa odnese vjerovatno još milion, većinom u privatnim šumama.
„Svi ovi napadi na naša prirodna bogatstva i njihovo nekontrolisano eksploatisanje utječu, kako na lokalnom, tako i na globalnom nivou na promjenu klimatskih uslova, uzrokuju prirodne katastrofe, a obični ljudi ispaštaju“
„Nama ništa drugo ne preostaje nego da se prilagodimo tome, da što prije prilagodimo naše društvo, da zabranimo onima koji krše zakon gradeći objekte u koritima, pregrađujući lokalne potoke i tako dovode do pojave bujičnih poplava, zatrpavanjem korita i sužavanjem korita. Sve to je kršenje zakona i to grubo kršenje, koje može ugroziti nečiji život. Za sve ono što se dešava u Bosni i Hercegovini, kada su poplave u pitanju, glavni krivac je čovjek – 80 posto smo mi građani krivi, dakle ne samo sistem, nego krećem od pojedinca“.
Alarmantna upozorenja se redaju…
Nekoliko agencija Ujedinjenih nacija upozorilo je da će povećanje temperatura i oscilacije u količini padavina dovesti prvenstveno do nestašice vode, smanjenog prinosa u mnogim tropskim oblastima u razvoju, gdje već postoje nestašice hrane, ali i mogućeg raseljavanja između 24 i 700 miliona ljudi do 2030. godine.
Preuzmimo odgovornost i svojim primerom čuvajmo životnu sredinu. Npr. možemo više pešačiti, koristiti gradski prevoz ili voziti bicikl, upotrebljavajmo predmete i stvari još poneki put. Sakupljajmo i reciklirajmo otpad!
Sakupljajmo čepove i svojoj deci ostavimo lepšu i zdraviju planetu, drugu nemamo…
Zadnja izmjena: 06. 03. 2024.