Danas se obilježava Svjetski dan čistog vazduha. Najveći zagađivač vazduha u većini zemalja je saobraćaj.
Na Svjetski dan čistog vazduha, stručnjaci upozoravaju da je vazduh jedan od uslova života ne samo čovjeka već svih živih bića na Zemlji. Odnos kiseonika (OKO 21 %) i ugljen-dioksida (oko 0,03%) održava se zahvaljujući vegetaciji, odnosno, procesu fotosinteze. Svaka veća promjena odnosa koncentracije kiseonika i ugljen-dioksida od 1% dovodi do trovanja, jer je afinitet hemoglobina prema ugljen-dioksidu mnogo veći nego prema kiseoniku. Zbog toga je zagađenje vazduha (aerozagađenje) veoma opasno.
Najteže posljedice osjeća upravo sam čovjek, jer je on najosjetljiviji na promjene u sastavu vazduha. Zbog toga u svijetu ima sve više oboljelih od bronhitisa, astme, malignih oboljenja disajnih organa, povećanog broja spontanih pobačaja, dijabetesa, genetskih promjena itd.
- Koristite javni prijevoz ili dijelite vožnju s drugima, vozite bicikl, hodajte;
- Isključite motor automobila kada čekate zeleno svjetlo na semaforu;
- Smanjite potrošnju mesa i mliječnih proizvoda kako biste utjecali na smanjenje emisije metana;
- Kompostirajte ostake organske hrane i reciklirajte otpad;
- Prijeđite na visoko učinkovite sustave i opremu za kućno grijanje/hlađenje;
- Štedite energiju: isključite svjetla i kućanske aparate kada ih ne koristite;
- Odaberite ekološki prihvatljive i neotrovne boje te namještaj od prirodnih materijala
Teško je zamisliti da u toku pandemije koronavirusa postoji jedna svijetla tačka.
Međutim, kako su naši gradovi i životi stali, naše rijeke i nebo iskorištavaju prisustvo bolesti koje je zaustavilo čovječanstvo, kako bi se oporavili od ljudskog uticaja.
Iznenadno širenje virusa, usporavanje ekonomije i smanjeno putovanje koje je nametnuo karantin, stavili su dramatični čep na konstantno zagađivanje vazduha i životne sredine, a pozitivni efekti se mogu primjetiti širom svijeta.
Prvi primjer smanjenog zagađenja vazduha uočen je u državi gde je sve počelo, u Kini. Covid-19 prvi put se pojavio u decembru 2019. godine, kada su zbog karantina ulice ostale prazne, jer niko više nije vozio automobile. U Vuhanu lokalno stanovništvo zadivljeno je što ponovo vidi čisto plavo nebo, jer je njihov grad 90 odsto vremena prekriven smogom. Kod njih je zagađenje toliko da je opasno po zdravlje.
Sankcije koje su uzrokovale smanjenje putovanja uticale su na nivo zagađenja u cijeloj Kini. Satelitski snimci koje je NASA napravila pokazali su konstantan pad azotnog dioksida (NO2) na teritoriju Kine, od početka nove godine. NASA tvrdi da je ovaj uticaj dijelom zbog toga što je ekonomija usporila zbog izbijanja virusa.
Isti efekat viđen je i u Italiji, državi koju je osim Kine, virus najviše pogodio. Tamo danas ima 24.747 potvrđenih slučajeva, a preminulo je 1.809 ljudi. Podaci koje je Evropska svemirska agencija uspjela da prikupi uz pomoć Kopernikus Sentinel-5P satelita pokazuju da su izolacija i zatvaranje gradova doveli su do oštrog pada azotnog dioksida.
Pandemija je uticala i na plovne puteve u Italiji. Snimak koji je postavljen na internetu pokazuje dramatičnu transformaciju kanala u Veneciji, koji su postali kristalno čisti zbog ozbiljnog smanjenja turizma. Odsutnost turista i značajno smanjen riječni saobraćaj omogućavaju ribama da plivaju u čistim kanalima.
Naučnik i profesor na Stanfordu Mafšal Burk iskoristio je podatke o emisijama u Kini kako bi izračunao koji efekat smanjeno zagađivanje može da ima na zdravlje lokalnog stanovništva. Otkrio je da efekat koji COVID-19 ima na našu okolinu potencijalno može da spasi više života nego što će uzeti.
Kalkulacije profesora Burkea otkrile su da smanjenje štetnih emisija potencijalno mogu da doprinesu spašavanju života 77.000 kineskih stanovnika. Burk je iskoristio podatke senzora američke vlade koji mjere koncentraciju čestica PM2.5,* a koji se nalaze u ÄŒengduu, Šangaju, Guangdžou i Pekingu. Mapirao je pad zagađenja u odnosu na prethodne godine i iskoristio te podatke da napravi teoriju o potencijalnim efektima koje zagađenost širom zemlje ima na smrtnost.
Kanal u Veneciji
BiH gubi tri hiljade života godišnje zbog zagađenosti vazduha,treba hitno djelovati!
Zagađenje zraka u Bosni i Hercegovini nije isključivo pitanje zaštite okoliša i u njegovo rješavanje moraju se uključiti svi relevantni sektori.
Predstavnica Programa UN-a za okoliš u BiH kazala je kako je nauka pokazala da na godišnjem nivou gubimo tri hiljade života u Bosni i Hercegovini zbog zagađenja zraka.
„Ovom prilikom pozivam sve aktere u BiH, prije svega sektore energetike, prostornog planiranja i razvoja, te saobraćaja da se uključe u rješavanje problema u vezi okoliša“, kazala je Omićević.
Ona je istakla kako Program UN-a za okoliš u Bosni i Hercegovini radi s domaćim institucijama na unapređenju sistema upravljanja kvalitetom zraka.
„To je primarno kroz ulaganja u infrastrukturu, alate i razvoj kapaciteta za mjerenje, kao i načine komuniciranja stanja kvaliteta zraka i podizanja javne svijesti“.
Ministrica okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine kazala je da se mora poštovati prostorni plan da bi se vodilo računa o okolišu i intervencijama u prostoru. „Ministarstvo je izradilo novi zakon o zaštiti zraka koji će nam omogućiti jaču borbu protiv emisije koja dolazi iz kućnih ložišta. Poznato je da je BiH potpisnica Pariške deklaracije i samim tim se obavezala da će raditi na tome da usklađuje prostorne planove sa intervencijama u okolišu“,kazala je on Kada je u pitanju aerozagađenje, ministrica je istakla kako bi svi željeli vidjeti rezultate veoma brzo, ali da je to jedan dugotrajan proces na kojem se mora predano raditi.
„To predstavlja veliki globalni problem, a posebno za male zemlje koji imaju nizak bruto društveni proizvod kakva je BiH“, kazala je ministrica..
Na skupu je još jednom naglašeno kako glavni grad BiH Sarajevo spada u red evropskih gradova s najlošijom kvalitetom zraka, što je posebno vidljivo u zimskom periodu.
Istaknuto je kako zbog specifične geografske strukture, u Kantonu Sarajevo nije moguća disperzija atmosferskog zagađenja i zbog toga je potrebno uložiti dodatne napore kako bi se ono umanjilo, ali i podići svijest javnosti o ovom problemu.
Na skupu su svoj rad predstavile nadležne institucije, kao i nekoliko međunarodnih organizacija i eksperata iz ove oblasti. Predstavljene su i neke aktivnosti koje se rade na smanjenju zagađenja, kao i inicijative koje bi u budućnosti mogle doprinijeti boljoj kvaliteti zraka.
Nadležne institucije za okoliš podržale su aktivnosti kampanje BreatheLife koja je povodom Svjetskog dana okoliša zvanično počela s prvim junom u Kantonu Sarajevo.
Program UN-a kroz globalnu BreatheLife kampanju, kojoj se Kanton Sarajevo pridružio prošle godine, podržati će napore nadležnih institucija u borbi za čistiji zrak.
Ministar prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša u Vladi Kantona Sarajevo.
kazao je prisutnima da su, nažalost, predispozicije za zagađenje velike.
„Naše opredjeljenje je da svakodnevno u skladu s raspoloživim resursima iniciramo i provodimo čitav niz mjera fokusiranih na korištenje čistih energenata, energetsku efikasnost i adekvatno i održivo prostorno planiranje“, istakao je ministar.
On je podsjetio kako ministarstvo saobraćaja u ovom kantonu uveliko radi na nabavci vozila javnog prevoza visokih ekoloških standarda, što bi također trebalo doprinijeti smanjenju zagađenja.
Oni su istakli kako su sretni što se nalaze u situaciji da mogu podržati aktivnosti za poboljšanje kvalitete zraka u BiH.
Nevidljive ubice iz vazduha
„Zahvaljujući svojoj maloj veličini, čestice manje od 2.5 mikrometara su sposobne da prođu nos i grlo, te mogu da prodru duboko u pluća, a čak mogu ući i u krvotok. Istraživanja su pokazala tijesnu vezu između izlaganja finim česticama i prjevremenoj smrti od kardiovaskularnih ili pulmonalnih bolesti. Fine čestice su takođe poznate po sposobnosti da izazovu ili pogoršaju hronična oboljenja kao što su astma, srčani napad, bronhitis i ostale respiratorne probleme“.
PM čestice – suspendovane čestice – Particulate matter, poznate kao „nevidljive ubice iz vazduha“ predstavljaju mješavinu čvrstih čestica dima, čađi, prašine i kiseline, uz teške metale poput olova, kadmijuma, nikla i arsena, a nastaju kao posljedica kombinovanog uticaja grijanja, saobraćaja i industrije.
„Sve PM čestice jako negativno utiču na ljudsko zdravlje, prije svega na pluća. PM10 stižu do pluća, dok PM2.5 i sitnije ulaze i direktno u krvotok, zbog čega su još opasnije. Njihov sastav je takav da je stoprocentno štetan za organizam. PM čestice imaju svoje organske i neorganske supstance među kojima su i teški i toksični metali: arsen, živa, kadmijum, olovo, koji ulaze kao takvi u organizam“
Poseban problem je što je od ovih čestica gotovo nemoguće pobjeći. Prečišćivači „rade“ u zatvorenim prostorima ukoliko imaju odgovarajući filter koji zadržava i najmanje čestice, međutim hirurške maske ne pomažu baš mnogo.
„Ne postoje maske koje mogu da jako sitne čestice zadrže da ih mi ne bismo udahnuli. Maske koje se prodaju u apotekama vjerovatno djelimično doprinesu, ali baš da uklone najsitnije čestice koje su i najopasnije – od toga nema ništa. Postoje takozvani hepa ili epa filteri za laboratorije, ali oni su tako gusti da čovek kroz njih ne bi mogao da diše kad bi se postavili u masku.
Slika 1. – Ilustracija veličine čestičnih materija u odnosu na dlaku i zrno pijeska
Last modified: 06. 03. 2024.