Šume najzaslužniji “proizvođači” kisika
Treći novembar u svijetu se obilježava kao Dan čistog vazduha. Na ovaj dan se nastoji skrenuti pažnja na smanjenu kvalitetu vazduha koji udišemo jer teško da bilo koji stanovnik Zemlje može reći da “diše punim plućima”. Na globalnom nivou poduzete su mnoge akcije koje su trebale spriječiti pretjeranu emisiju olova, ugljen monoksida i sumpornih oksida. Jedan od takvih protokola je i Protokol iz Kyota. Potpisan je s ciljem smanjenja ispuštanja šest plinova koji najviše zagađuju atmosferu, ugljičnog monoksida, metana, dušikovog oksida, ugljikovodika i heksafluorida. Zemlje potpisnice i druge organizacije su se obavezale da će učiniti sve što je u njihovoj moći da spriječe dodatno onečišćenje i tako pokušaju spriječiti katastrofalne posljedice.
Za “proizvodnju” kisika ipak su najzaslužnije šume, ali i one su također ugrožene zbog pretjerane eksploatacije i kiselih kiša. Kvalitet vazduha koji udišemo i koji nas okružuje je izuzetno važan činilac života na zemlji i njegova zaštita zaslužuje našu najveću pažnju. Borba protiv zagađenja vazduha u Evropskoj uniji je počela 70-ih godina prošlog vijeka, a zahvaljujući kontroli emisije stakleničkih plinova i poboljšanju kvaliteta goriva došlo je do napretka na tom području. Ipak, problemi su i dalje prisutni, a među glavnim uzrocima su ljudske djelatnosti poput izgaranja fosilnih goriva i dramatičnog porasta prometa. Broj ljudi oboljelih od astme unazad 30 godina se povećao duplo, a glavni uzrok bolesti je upravo zagađenje vazduha. Dio plana je istaknuti važnost čistog vazduha za sve, kao i fokusirati se na akcije koje će dovesti do poboljšanja njegove kvalitete. Evropska komisija je uspostavila saradnju sa evropskim uredom Svjetske zdravstvene organizacije s ciljem zajedničkog pronalaska najboljeg rješenja za smanjenje onečišćenja.
Vazduh je jedan od faktora okoliša sa najvećim utjecajem na ljudsko zdravlje. Vazduh udišemo neprestano, a njegovo zagađenje se u većini slučajeva osjeti odmah, te ga je nemoguće ignorirati. Vazduh ima presudan značaj na kvalitetu života pa ne čudi veliki inetres javnosti za kvalitetu vazduha, kao ni veliko nezadovoljstvo u situacijama kada je ta kvaliteta narušena. Saniranje zdravstvenih posljedica zagađenja vazduha predstavlja veliko financijsko opterećenje za zdravstveni sistem. Procjene su da od bolesti koje su nastale kao posljedica zagađenja vazduha u Evropskoj uniji svake godine umire oko pola miliona ljudi. U prosjeku zagađenje vazduha skraćuje život Evropljana za oko osam mjeseci. Procijenjeni troškovi za zdravstevni sistem iznose stotine milijardi eura. U Bosni i Hercegovini, iako važimo za državu bogatu šumama, u nekim dijelovima, mjerenja pokazuju izuzetno visoku zagađenost zraka, posebno Sarajevski kanton, što značajno utječe na zdravlje ljudi. Unsko-sanski kanton nema izražen taj problem. Šume kojim gospodari ŠPD “Unskosanske šume” d.o.o. Bosanska Krupa, prema ocjenama međunarodnih stručnjaka, spadaju u izuzetno zdrave šume. Brojne aktivnosti se poduzimaju na godišnjem nivou da bi se šume očuvale zdravim a samim tim i čist vazduh koji udišemo.
Zadnja izmjena: 06. 03. 2024.
