Svjetski dan šuma

Svjetski dan šuma obilježava se svake godine 21. marta kako bi se skrenula pažnja na važnost očuvanja šuma i šumskih ekosistema. Obilježavanje Svjetskog dana šuma započelo je 1971. godine na inicijativu Evropske poljoprivredne konfederacije. Ove godine Svjetski dan šuma se obilježava sa temom „Šume i održivo gospodarenje“. Održivo gospodarenje šumama i njihovo korištenje kao resursa ključni su za borbu protiv klimatskih promjena te doprinos prosperitetu i dobrobiti sadašnjih i budućih generacija.

Šume prekrivaju više od trećine kopna na Zemlji. To su biološki najraznolikiji ekosistemi na Zemlji i dom više od 80% vrsta kopnenih životinja, biljaka i gljiva. Prema podacima UN-a, godišnje nestaje 13 miliona hektara šuma u svijetu čime se za 12-20% povećava emisija stakleničkih plinova zbog čega se ubrzava nastanak klimatskih promjena.

Šume doprinose ravnoteži kisika, apsorbiraju ugljen-dioksid, zaustavljaju čestice prašine i pepela, štite od štetnog djelovanja vjetra, štite riječna područja i izvorišta voda. Šume utječu na pročišćavanje atmosferskih voda, pozitivno djeluju na klimu, štite tlo od erozije, te osiguravaju staništa za mnogobrojne vrste flore i faune.

Šume u gradovima i okolnim područjima doprinose razvoju turizma i tako utječu na stvaranje velikog broja radnih mjesta i planova za uređenje gradova, izgradnju dinamične, energetske i prosperitetne zelene ekonomije. Urbani zeleni prostori, uključujući šume, potiču aktivan i zdrav način života, poboljšavaju mentalno zdravlje, sprečavaju bolesti i pružaju mjesto ljudima za druženje. Bosna i Hercegovina je zemlja sa najvećim udjelom šume i najvećom raznolikošću šumskih vrsta na zapadnom Balkanu. Zbog svoje prirodne i raznolike strukture, kao i značajne prirodne regeneracije, one predstavljaju ključni resurs za dalji razvoj privrede i društva.

Šume i šumska zemljišta u BiH prostiru se na površini od 3.231.500 ha šume i šumskog zemljišta, od čega je 1.652.400 ha visokih šuma i 1.252.200 ha šuma panjača. Odnos državnih i privatnih šuma je 82:18 %. Zbog značajne devastacije, dugog produkcionog perioda, privrednog značaja šumarstva, povećanih zahtjeva za korištenje općekorisnih funkcija šuma kroz izdvajanje zaštitnih šuma i šuma sa posebnom namjenom, u narednom periodu šumama treba posvetiti posebnu pažnju slijedeći jedan integralni pristup, koji objedinjuje obaveze onih koji se bave upravljanjem ovim resursom i unapređenjem svijesti i znanja svih zainteresnih skupina, kao i donošenjem i provedbom obavezujućih zakona. Ciljevi trebaju biti poduzimanje neophodnih aktivnosti i mjera na unapređenju organizacije upravljanja šumama, očuvanju prirodne strukture i općekorisnih funkcija šuma, zaštite okoliša itd.

Moćne šume Bosne i Hercegovine

Na području Bosne i Hercegovine danas postoji 12 prašuma, a jedna od najvećih je prašuma Bobija, koja se nalazi na području Grmeča u administrativnom sastavu općine Sanski Most, te bi je trebalo više promovirati, ali i sve ostale.    

Bobija – Nalazi se na području Grmeča, u sastavu općine Sanski Most, a prostire se na površini višoj od stotinu hektara. U njoj su najzastupljenija stabla bukve i jele, bijelog i crnog bora, hrasta, javora, brijesta, jasena i smreke. U prašumi Bobija ima stabala koja su starija od 500 godina. Treba istaći kako se u njenoj blizini nalazi i poznati prirodni fenomen Bobijaško oko.

Perućica – Prepuna je prekrasnih netaknutih prirodnih prizora, a jedan od njih je i Skakavac, vodopad koji se nalazi u srcu prašume viši od 70 metara. Ljudska ruka nikada nije imala utjecaj na ciklus rađanje-život-umiranje biljaka i životinja u ovoj prašumi. U njoj se nalazi veliki broj stabala starih oko 300 godina, a smatra se da je sama prašuma stara oko 20.000 godina.

Janj – Prašumski rezervat Janj ima površinu od 295 hektara, a udaljen je od Šipova oko 30 kilometara. U tom dijelu zabranjena je eksploatacija drveta, a od 60-ih godina prošlog vijeka taj predio služi isključivo za proučavanje prirodnih procesa u flori i fauni, bez uticaja čovjeka. Prašumu većinom čine stabla bukve i jele, ali i javora, brijesta, jasena i smrče.

Lom – Jedna od najvećih prašuma. Nalazi se na planini Klekovača, u sjeverozapadnoj Bosni. Prostire se na površini od 298 hektara. Zapazili su je još davne 1905. Austrougari, ali je sam rezervat osnovan 1956. godine. Neke životinje u Lomu su migracione, a neke stalne. Stalno prebivalište imaju ris, medvjed i srna. Od sitnije divljači zastupljene su jastreb, orlovi, soko…

ZNAÄŒAJ ŠUME

• Pokrivaju oko 30% kopna na planeti
• Dom su za 80% svih kopnenih vrsta
• Pružaju ekosistemske usluge od pročišćavanja vazduha i vode do proizvodnje hrane, lijekova i proizvoda od drveta i papira
• Važni su apsorberi CO2, i to količine od oko dvije milijarde tona godišnje
• Veliku štetu nanose im suše izazvane klimatskim promenama
• Krčenje šuma uglavnom je posljedica obezbjeđivanja prostora za poljoprivredu velikih razmjera
• Godišnja stopa krčenja šuma smanjena je za više od 50%.

Evo nekoliko stvari koje MI MOŽEMO raditi kako bismo sačuvali pluća naše zemlje:

• Sakupljajte plastiku ili općenito smeće u svojoj okolini dok šetate, u parku ili na plaži.
• Potrudite se da koristite biorazgradive ili reciklirajuće proizvode koji ne zagađuju okolinu.
• Posadite drvo – učinite to za nečiji rođendan, ili to uradite za vaše kolege.
• Zatražite da vam se računi za režije šalju putem e-maila.
• ÄŒuvajte vodu, nemojte je pustiti da teče iz česme više nego što vam je to potrebno.
• Ne bacajte hranu – taj otpad utječe na klimu, vodu, zemlju i biološku raznolikost.

Pripremila: Aida Mršić

Zadnja izmjena: 06. 03. 2024.