Svjetski dan močvarnih područja u svijetu se obilježava 2.februara s ciljem skretanja pažnje na ugroženost i značaj ovih ekosistema. Na taj je dan 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru na obali Kaspijskog jezera, potpisana Konvencija o močvarama od međunarodnog značaja, naročito kao staništa ptica močvarica. Konvencija obavezuje svaku zemlju potpisnicu na opće očuvanje močvara na vlastitom teritoriju i predstavlja okvir za međunarodnu saradnju u zaštiti i održivom korištenju močvarnih staništa.
Ovogodišnja tema Svjetskog dana močvarnih područja naglašava važnost djelovanja i poduzimanja konkretnih koraka za očuvanje i održivo korištenje močvara radi zdravlja ljudi i planeta. Močvare su najugroženiji ekosistemi na Zemlji , nestaju tri puta brže od šuma.
Dugo vremena su se močvarna područja vezala uglavnom za zarazne bolesti koje prenose insekti poput komaraca, te su samim tim bila i isušivana sa ciljem poboljšanja života i zdravlja ljudi. Više od trećine svjetskih močvarnih staništa izgubljeno je u zadnjih 45 godina ne samo isušivanjem, nego i zatrpavanjem, zagađivanjem, prenamjenom, prekomjernom eksploatacijom i unošenjem stranih vrsta. Danas su to najugroženiji ekološki sistemi. Gubitak i degradacija močvara, rijeka i jezera u velikoj mjeri doprinosi problemu globalnog zagrijavanja. Njihova uloga je višestruka, one nas opskrbljuju vodom, štite od poplava, suša i drugih katastrofa, osiguravaju hranu i sredstva za život milionima ljudi, podržavaju bogatu biološku raznolikost i skladište više ugljika nego bilo koji drugi ekosistem. Močvarna staništa su od velike važnosti radi svojih ekoloških svojstava, funkcija i ekonomskih vrijednosti, te predstavljaju jednu od najvećih vrijednosti biološke i pejzažne raznolikosti. Uz njih je vezano više od 40% vrsta biljaka i životinja.
Bez ramsarskog područja očuvanje prirode na globalnom nivou ne bi bilo moguće. Cilj Ramsarske konvencije je zaustaviti degradaciju i osigurati očuvanje i razumno korištenje močvara u cijelom svijetu, kako u svrhu očuvanja biološke raznolikosti tako i u svrhu osiguranja dovoljno prirodnih resursa za ljude koji ovise o močvarnim sistemima.
Bosna i Hercegovina ima 3 Ramsarska područja: Hutovo blato, Livanjsko polje i Bardača.
U Bosni i Hercegovini klimatske promjene imaju značajne negativne socio-ekonomske posljedice, a močvarna područja igraju ključnu ulogu u ublažavanju tih posljedica. Posebno značajan tip prirodnih vlažnih staništa su tresetišta. Ona na globalnom nivou akumuliraju ogromne količine ugljika odnosno posjeduju izuzetan potencijal za ublažavanje savremenih uticaja klimatskih promjena.
Dugo su vlažna područja bila zanemarivana u Bosni i Hercegovini, i od strane javnosti i od strane vlasti, što je pogodovalo njihovoj devastaciji. Stoga je veoma važno razvijati svijest o značaju ovih područja posebno u periodu koji karakterišu klimatske promjene.
Danas močvare sve više posmatramo kao vrijedan biotički resurs. Zaštita, obnova i odgovorno korištenje ovih staništa ključ je za očuvanje biološke raznolikosti, razvoj lokalnih potencijala i stabilnost planete općenito. Sve je veći ekonomski značaj ovih područja kao turističkih atrakcija.
Značaj močvara je višestruk. Njih nastanjuje raznovrstan biljni i životinjski svijet poput močvarnih ptica ( patke, guske, ibisi i druge), zatim sisara, vodozemaca, riba. Močvare su i mjesta za ptice koje ih koriste prilikom zaustavljanja tokom dugih migracija, pružajući im zaštitu i hranu.
Dakle, bez močvara, gradovi moraju potrošiti više novca na prečišćavanje vode za svoje građane, poplave su mnogo razornije, olujni udari vjetrova npr. uragana mogu prodrijeti dalje u unutrašnjost, životinje se raseljavaaju ili izumru, a opskrba hranom kao i način života su poremećeni.
osmrtnicama ljubuški umrli ljubuški livno umrli osmrtnice grude smrtovnice sarajevo osmrtnice smrtovnice osmrtnicama smrtovnice sarajevo smrtovnice visoko smrtovnice tuzla lektire lektira jastuci madraci cvijeće horoscope umrli vicevi sanovnik horoskop knjige recepti kalkulator
Zadnja izmjena: 06. 03. 2024.
