Povodom 24. juna, Svjetskog dana roda: Očuvajmo prirodna staništa bijelih ljepotica

24.06.2021. - Referent informisanja

Bijela roda

Latinski naziv: Ciconia ciconia

Opis ptice: U narodu vrlo omiljena ptica, uz koju su vezane brojne priče, basne i poslovice. Veličine je oko jednog metra, a teži 3 do 3,5 kilograma. Najviše voli močvarno tlo, vlažne livade i travnjake gdje se hrani žabama, zmijama, skakavcima, ribama, kukcima, miševima itd. Lako joj je prići na malenu udaljenost jer nije pretjerano plašljiva. Hoda sporo i dostojanstveno. Gnijezda gradi od granja, najčešće u naseljima: na krovovima kuća, električnim stupovima i na velikom usamljenom drveću, ponekad u malim kolonijama.

Parovi imaju 3-5 mladunaca o kojima brinu oba roditelja. Leti s ispruženim vratom (i tako se razlikuje od čaplje koja leti savijenog vrata), često se vidi dok lebdi visoko na toplim zračnim strujama. Glasa se dosta tihim, promuklim siktanjem, a komunicira i karakterističnim klepetanjem kljuna. Roda je selica koja zimuje u Africi. Mužjak i ženka obično godinama ostaju zajedno (neki izvori govore o doživotnom zajedništvu) i obično se u proljeće vraćaju u svoje staro gnijezdo.

Perje ove ptice je bijelo, osim crnih rubova krila. Noge su tanke i duge, a kljun dugačak i šiljast. To su velike ptice, visoke i jedan metar. To se osobito lijepo vidi kad polete, dok elegantno klize zrakom širom raširenih krila. Ne boje se čovjeka pa im se može dosta približiti – tada je moguće vidjeti njihove velike i lijepe oči. Uz malo mašte, čini se čak da imaju našminkane trepavice.

Bijela je roda mesojed i hrani se živim plijenom. Nije previše izbirljiva, pa joj je jelovnik raznolik. Voli ribu koju lovi u plitkim ribnjacima i uz rubove rukavaca rijeka i stajaćica. Na poplavnim livadama traga za žabama, zmijama, puževima i gujavicama, a na suhim pokošenim livadama u lipnju i srpnju gosti se kukcima. Kako se ne boji ljudi, često vreba na uskomešane male životinje iza traktora koji kosi travu. Zbog takvih prehrambenih navika rode žive u nizinskim krajevima gdje ima vlažnih pašnjaka, poplavnih livada, plitkih močvara i jezera

Rode su selice: u proljeće dolaze u naše krajeve na gniježđenje, a na početku jeseni odlaze na zimovanje na jug. Rode različitih područja u Europi sele se vlastitim putovima. Hrvatske ptice lete istočnim putem napuštajući Europu preko Turske. Odande idu u Izrael te dalje preko Bliskog istoga prate rijeku Nil. Neke tu ostaju, a druge idu još i dalje na jug, sve do samog juga Afrike. Tako prevaljuju i do 10 000 kilometara za približno tri tjedna. U proljeće se mužjak obično vraća prvi i traži svoje staro gnijezdo.

Kad stigne ženka, postavit će se u položaj kao da sjedi u gnijezdu, zatim će se uspraviti i nakostriješiti svoj vrat i tresti glavom. Ako se slože, svoju će vezu potvrditi tako da će raširiti krila i kimati glavom gore-dolje. Ova je ceremonija uobičajeno popraćena klepetanjem kljuna. Parovi bijele rode trajno su vezani tijekom života, a imaju samo jedno leglo na godinu. Bijela roda gradi jedno od najvećih gnijezda u ptičjem svijetu, a može biti u neprekidnoj upotrebi godinama. Parovi svake godine dograđuju gnijezdo koje zbog toga može težiti i do jedne tone.

Tek u četvrtoj ili petoj godini života odrasle ptice imaju svoje prve mladunce, obično jedan do dva, a tek idućih gnjezdećih sezona mogu odgojiti i do pet mladunaca. U početku im roditelji hranu i vodu izravno daju iz kljuna u kljun. Kad malo porastu, donesenu hranu roditelj povraća u gnijezdo, odakle je mladunci sami uzimaju. Osim što ih hrane, odrasli se brinu za mlade tako da ih raširenim krilima štite od žarkog sunca. Takva intenzivna skrb traje od osam do devet tjedana dok mladunci ne opernate.

Bijele rode su vrlo zanimljiva vrsta pernate. Oni imaju neuračunljiv karakter. Naime, ti su predstavnici miroljubivi i do određene mjere pomažu ljudima u poljoprivredi uništavanjem raznih insekata i štetočina.

Da bi se održala populacija ove vrste, preporučuje se ne uništavati gnijezda i građevine na kojima su izgrađene. Budite pažljiviji s ovim pticama i sa svim divljim životinjama. Ne zaboravimo da glavnu štetu pticama i čitavom životu na našoj planeti nanose ljudi koji neprestano uništavaju životnu sredinu. Izgradnja puteva, opasnih industrija, sječa šuma i uništavanje uobičajenih staništa ovih ptica. Dobro se pobrinimo za ove prekrasne ptice i čekajmo ih svako proljeće.

Bijela roda - ovo je zaista nevjerovatna ptica, u životinjskom svijetu je teško pronaći više porodičnih stvorenja od roda. Ove ptice odlikuje posebna uzajamna pomoć. Sama činjenica da rode godinama grade i unapređuju svoje domove i činjenica da se roditelji međusobno zamjenjuju, podržavajući ih u brizi za svoje piliće, govori o visokoj društvenoj organizaciji ovih ptica. Ako se roda naselila u blizini vaše kuće, trebali biste znati da je to sreća.

A za kraj, donosimo vam najljepšu ljubavnu priču životinjskog svijeta koja je aktuelna i ove godine. Klepetan i Malena par je bijelih roda (Ciconia ciconia) koji je postao poznat u Hrvatskoj po svojim romantičnim pothvatima. Od 2001. godine Klepetan svako proljeće leti iz Južnoafričke Republike u Brodski Varoš kraj Slavonskoga Broda kako bi se pario s Malenom koja ne može letjeti zbog slomljenoga krila. Klepetan se devetnaesti put vratio sa 13.000 kilometara dugog puta iz Južne Afrike. Kao i obično, bio je izmoren i prljav od puta.Roda slomljenog krila, o kojoj već 28 godina skrbi penzionisani domar Stjepan Vokić (75), proteklih je dana tugovala gledajući brojne rode koje su se vraćale, dok njezina Klepetana nije bilo. Unatoč tome, Stjepan je bio uvjeren da će se njegov ljubimac vratiti, a s obzirom na to da se zadnjih godina vraćao kasnije no inače, očekivao ga je za Uskrs. No, vremenske su se prilike promijenile, klima je sve ćudljivija i sve to utječe na to da se rodan iz godine u godinu vraća sve kasnije. Tako je bilo i ovaj put. No, najvažnije je da se vratio. Priča o dirljivom odnosu dviju roda odavno je prešla granice Hrvatske. Sve je počelo još 1993., kada je Stipa na ribnjacima kod Brodskog Stupnika pronašao rodu slomljena krila koju su ranili lovci. Trebala je odletjeti u Afriku, ali nije mogla pa ju je uzeo k sebi. Devet godina kasnije pojavio se Klepetan. Malena ga je prihvatila i rodila se velika ljubav. Klepetan donosi granje i sjedi s njom u gnijezdu da se bolje ugriju. Do danas su na svijet donijeli 66 malih ptića. Idućih mjeseci Stipu čekaju stalni odlasci po ribu na dvadesetak kilometara udaljene ribnjake.




Podijeli: