INTERVJU: direktor ŠPD-a Haris Koljić, MA šumarstva
Nakon više od dvanaest godina od kako su isključene mašine i zamrla proizvodnja Drvne industrije “Sanica”, Šumsko-privredno društvo „Unsko-sanske šume“ odlučilo je da oživi ovog nekadašnjeg drvoprerađivačkog giganta – Naime, Skupština ŠPD-a je 19. septembra ove godine, na svojoj šestoj redovnoj sjednici, donijela Odluku o osnivanju Podružnice Drvna industrija “Sanica“ sa sjedištem u Ključu koju je početkom septembra donio i Nadzorni odbor ŠPD-a – Kako je predviđeno ovom odlukom, Podružnica DI “Sanica“ Ključ obavljaće poslove sa trećim licima u ime i za račun Unsko-sanskih šuma Osnovna djelatnost novoformirane podružnice odnosiće se na preradu drveta. Kako bi pobliže objasnili kakve aktivnosti predstoje kod pokretanja proizvodnje u DI “Sanica” razgovarali smo sa direktorom ŠPD “Unsko-sanske šume” d.o.o Bosanska Krupa mr. Harisom Koljićem.
Iz Šumsko-privrednog društva “Unsko-sanske šume” stižu zaista pozitivne vijesti. Nakon više od decenije pronašli ste rješenje za pokretanje proizvodnje u Drvnoj industriji “Sanica”. U kojoj mjeri će početak rada DI “Sanica” značiti za cjelokupno poslovanje ŠPD-a ali i Ključanima, znajući da je ova firma nekada “hranila” hiljade stanovnika ove općine?
KOLJIĆ: Glavni biznis Unsko-sanskih šuma je baziran na proizvodnju i prodaju šumskih drvnih sortimenata. Pored toga nedavno smo osnovali Podružnicu DI “Sanica”, koja bi, između ostalog, trebala da se bavi i preradom drveta. U tom kontekstu je planiran rad pet pogona u punom kapacitetu. Podružnica DI “Sanica“ bit će organizacijski ustrojena poput ostalih podružnica ŠPD-a, sa kojima će imati i ravnopravan status. Osnivanje nove podružnice nosi mnoge pogodnosti i pruža mogućnost ostvarivanja dodatnih prihoda ŠPD-a.
Strateški pravac u kojem se razvija ŠPD je diverzifikacija proizvoda i usluga. U tom kontekstu je odlučeno da se na području kompleksa Drvne industrije “Sanica” osnuje nova podružnica na bazi feasibility studije koja je pokazala da DI “Sanica” ne treba da radi one proizvode kojim se nekad bavila, a to je proizvodnja furnira i šperploča, već treba da krene sa drugim setom proizvoda. Shodno tome, za DI “Sanica” je planirano pokretanje pet pogona. Prvi je pogon brente, koji ima “zadatak” prerade viška drvnih sortimenata, koji tržište ne može da apsorbira. Tu mislim na četinarske trupce i set tih sortimenata. Što se tiče pogona brente, izvršen je remont brente, zatim spajanje novog elektro kabla u dužini od 230 metara na novi trafo i do razvodne ormarice. Očekujem u ovoj fazi skoro potpisivanje ugovora s Elektroprivredom u vezi snabdijevanja pogona električnom energijom i puštanja pogona u testni rad, što je u planu najkasnije do kraja ove godine.
Drugi pogon je za preradu ogrjevnog drveta. Trenutno smo u fazi nabavke potrebnih mašina za preradu drveta. Naš je cilj pokretanje proizvodnje u ovom pogonu kako bi stvorili gotov proizvod koji ćemo ponuditi našim stalnim klijentima: penzionerima, članovima udruženja porodica poginulih boraca i porodica šehida, udruženjima logoraša ali i raznim sindikatima, kojima ćemo nuditi ogrjev za zimu po povoljnijim uvjetima. Cilj je da to drvo bude kvaliteno dorađeno, obrađeno, upakovano u palete i da ga kao takvo isporučimo krajnjim kupcima.
Treći je pogon drvne galanterije. U tom vidu proizvodnje već imamo dosta iskustva kroz rad Eko sektora ŠPD “Unsko-sanske šume” u Bosanskoj Krupi. U tom sektoru rade naši uposlenici druge kategorije radne sposobnosti. Proizvodi koji oni izrađuju već su se kvalitetom dokazali na tržištu i mišljenja smo da ga treba dalje razvijati.
Četvrti pogon je jedna, da kažem, kapitalna investicija, koja bi trebalo da se realizira u nekom srednjeročnom periodu. U pitanju je pogon za proizvodnju peleta. Imajući u vidu da na području Unsko-sanskog kantona značajan broj institucija, kao što su bolnice, domovi zdravlja, škole u zimskom periodu koriste pelet za zagrijavanje prostorija, zamisao je da dio proizvodnje ide tim institucijama.
I na kraju peti pogon je biomasa. Naime, potencijali Unsko-sanskih šuma su nedovoljno iskorišteni, što je pokazala feasibility studija koju je izradio Šumarski fakultet u Sarajevu. Ova studija je pokazala da Unsko-sanske šume, na godišnjem nivou, imaju dostupnih 111.000 tona biomase. Taj proizvod trenutno na tržištu vrijedi između 15 i 20 miliona KM, što stvara mogućnost stvaranja novih prihoda u sektoru šumarstva između 50 i 100 miliona maraka zbog cirkularne ekonomije. To je otprilike zamisao za DI “Sanica”. Ono što sam već pomenuo je to da se u pogonu jedan vrši remont brente i uspostava elektronapajanja, kako bi ovaj pogon do kraja ove godine testno pustili u rad. To će za cijelo preduzeće značiti mnogo. Konkretno da trenutno neiskorištene dijelove organizacije na neki način dodatno uposlimo kako bi stvorili nove prihode iz te proizvodnje, a što će direktno utjecati na bolji poslovni rezultat preduzeća, gdje očekujemo dodatnih tri do pet miliona KM prihoda iz Podružnice DI “Sanica”.
Znači tih pet pogona je planirano da počne raditi u punom kapacitetu. Ranija tehnologija i starije mašine će biti izbačene iz upotrebe i u nekom momentu bit će predmet licitacije (ili prodaje), onako kako zakon predviđa. Na osnovu feasibility studije pokazano je da je ekonomski opravdano ići sa prenamjenom na ovih pet pogona. U skladu s tim, Uprava je prihvatila taj prijedlog.
Formiranje Podružnice DI “Sanica” imaće poseban značaj za Unsko-sanski kanton, čija će Vlada preko ŠPD-a kontrolisati proizvodnju energenata na kantonu. U bilo kakvoj krizi, ko kontroliše energente i hranu on je poprilično i autonoman. Bitno je istaknuti i to da je osnivanje Podružnice DI “Sanica” pravi odgovor na krizu, jer će moći preuzeti određenu količinu drveta, preraditi ga, povećati njegovu vrijednost i produžiti njegov vijek trajanja na način da proizvode skladišti pod krovom, odnosno, na mjesta na Kojima može da stoji duži period.
Prije nego ste imenovani na poziciju direktora Unsko-sanskih šuma, bili ste uposlenik ovog poduzeća. U svom radu ste istakli po inovativnim projektima u oblasti šumarstva čijom realizacijom je unaprijeđeno poslovanje ŠPD-a. Koliko je tehnološki napredak primjenjiv u šumarstvu i koje benefite poduzeća koja se bave šumarstvom i preradom drveta s tim ostvaruju?
KOLJIĆ: Što se tiče tehnološkog napretka šumarstvo kao sektor je poprilično inertan u primjeni tehnoloških inovacija. U prethodnom periodu, prije imenovanja na funkciju direktora, dosta sam radio na digitalnoj transformaciji ovog preduzeća i imao sam dva aktivna projekta. Jedan se odnosi na praćenje procesa proizvodnje šumskih drvnih sortimenata pomoću mobilne aplikacije i drugi projekt koji se odnosi na DNS (Document Management System), po kojem bi dio administarcije preduzeća trebalo da radi bez papira. Na taj način bi pratili kako se radi, ubrzali određene procese koji se odnose na administraciju u Unsko-sanskim šumama kao i učinak radnika koji rade na toj vrsti poslova. Sve to doprinosi da poslovanje Unsko-sanskih šuma bude efikasnije, transparentnije i da na kraju svi imamo koristi od takvog sistema rada. Druga inovacija na kojoj sam radio se odnosi na eksploataciju šuma, gdje smo u potpunosti teški i opasni rad za radnike u dijelovima gdje su se koristile motorne pile, skočni traktori, zamijenili savremenim mašinama. Tu smo uveli u promjenu harvestere i forvardere.
Ono što je bit ovih promjena je da se na ovakav način rada postiže veća produktivnost i rad u svim mogućim vremenskim uvjetima u šumi. Druga stvar je zaštita radnika na radu i humanizacija rada. Po meni možda i najbitnije je ta humanizacija rada u kontekstu okolnosti i društva u kojem živimo, gdje nam fali radnika, pogotovo za takve radno-intenzivne djelatnosti. Naš je cilj bio da taj teški, po ljude opasan rad, u potpunosti zamijenimo opremljenim mehanizovanim radom koji podrazumijeva rad iz kabine, koji je puno humaniji, produktivniji i sigurniji za radnika. Moram naglasiti da u posljednjih 20 godina u Evropi, tamo gdje su u primjeni ove mašine, nije zabilježen niti jedan smrtni slučaj operatera koji rukuju s istima. Međutim, tamo gdje radi čovjek, nažalost bilježi se dosta tragičnih slučajeva kod obavljanja te vrste poslova. Druga stvar se odnosi na preradu drveta, kod nas je taj dio manje-više u vlasništvu privatnih firmi ali još uvijek nedovoljno razvijen i modernizovan kako bi sve proizvode iz ŠPD-a mogao preraditi. Mi i u tom dijelu vidimo svoju šansu i u tom kontekstu smo se odlučili za pokretanje prizvodnje u DI “Sanica”, kako bi dodatno ojačali taj segment prerade drveta, možda čak u određenim kapacitetima otišli i u finalizaciju proizvoda preko pogona broj 3.
Iako kalendarski godina još traje, možete li okvirno, već sada, govoriti o rezultatima poslovanja u 2024.?
KOLJIĆ: Što se tiče rezultata poslovanja karakteristika za ovu godinu je da se cijeli sektor šumarstva nalazi u svojevrsnoj krizi što potvrđuje I niz medijskih natpisa iz zemlje I okruženja. Kriza otprilike traje od novembra prošle godine. U maju i junu ove godine je kulminirala i sada je u laganom padu i mogu reći da polako izlazimo iz tog kriznog perioda. Nažalost, sektor šumarstva, a uključujući tu i ŠPD “Unsko-sanske šume” kao bitan faktor tog sektora, sigurno će proći sa određenim posljedicama, Kako i na koji ćemo se izboriti s problemima na koje nailazimo u poslovanju ostaje još dva mjeseca do kraja godine i očekujem da ćemo za to vrijeme uspjeti prebroditi krizu. Neće doći do smanjenja plaća, niti otpuštanja radnika i očekujem da ćemo biti likvidni na kraju ove poslovne godine i da ćemo nastaviti poslovanje u novoj godini u puno boljem kapacitetu. Sve što radimo sada je u kontekstu da pravovremeno imamo odgovore na ove tržišne krize. DI “Sanica” je svojevrsni odgovor na krizu koja nam se događa svake dvije, tri godine u Unsko-sanskim šumama.
Osim DI “Sanica”, možda i najznačajnijeg projekta, ima li još značajnijih planova u narednoj poslovnoj godini?
KOLJIĆ: Jedna od bitnijih stvari koje Unsko-sanske šume planiraju u 2025. godini, pored DI “Sanica”, je stvaranje pogona i u ostalim podružnicama. Vezano za preradu drveta i proces digitalne transformacije unutar preduzaća jeste ulaganje u radne mašine. To je proces s kojim se moramo pozabaviti. Već smo do sada kupili dva nova kamiona kipera, čija vrijednost prelazi pola miliona maraka. Na ovom nećemo stati, nećemo se zaustaviti. Cilj nam je da kupimo još određen broj teške mehanizacije kako bi popravili ovu šumsku transportnu infrastrukturu i kako bi taj dio doveli na jedan zavidan nivo. To nam onda otvara mogućnosti za nove investicije kada je u pitanju izgradnja šumskih kamionskih puteva i protupožarnih puteva, vlaka… To je plan koji nam je jako bitan u narednoj godini i nadam se ćemo ga uspješno realizirati.
Zadnja izmjena: 28. 10. 2024.
