Poslije svakog rata, na području gdje su se vodile borbe, mine i neeksplodirana ubojita sredstva nastavljaju da uzimaju žrtve. Najugroženije kategorije stanovništva su djeca i osobe koje nisu dovoljno educirane o prisutnosti mina i opasnosti koje one uzrokuju. Kako bi se podigla svijest o opasnostima od zaostalih mina, municije i neeksplodiranih ubojitih sredstava, Generalna skupština Ujedinjenih Nacija (UN) objavila je 2005. godine, da će se svaki 4. april obilježavati kao Međunarodni dan borbe protiv mina kao podsjetnik globalnoj zajednici da mine, municija i neeksplodirana ubojna sredstva, naslijeđeni iz vremena konflikata i ratova, i dalje povređuju i ubijaju hiljade ljudi širom svijeta, uključujući i djecu. Među brojnim ustanovama i organizacijama koje obilježavaju ovaj datum svrstalo se i ŠPD “Unsko-sanske šume” d.o.o Bosanska Krupa koje će, kao i prošle godine, isprintati i distribuirati određenu količinu promotivnog materijala – Brošura „Opasnosti od mina i drugih NUS-a- namijenjeih učenicima osnovnih škola“.
U Bosni i Hercegovini je do 2021. godine pronađeno 136.148 minsko-eksplozivnih sredstava. Od posljedica minskih nesreća stradalo je 1.766 osoba, od čega 617 smrtno. Od ovog broja 115 je deminera (53 smrtno). Opasnost je potvrđena u 118, od ukupno 145 općina u BiH. Pretpostavlja se da se unutar 1.421 ugrožene zajednice još uvijek nalazi više od 180.000 minsko ekplozivnih sredstava. Trenutna veličina minski sumnjive površine u BiH iznosi 957,14 km2 ili 1,96% u odnosu na ukupnu površinu BiH.
Prema dosadašnjim analizama, BiH je jedna od najugroženijih zemalja u svijetu od mina, a ogromnu ekonomsku štetu uzrokuje nekorištenje minsko sumnjivih područja. Krajem 2020. godine BiH je produžen rok za uklanjanje preostalih minsko eksplozivnih sredstava, prema Otavskoj konvenciji potpisanoj 1997. godine, sa više od 160 ostalih zemalja pogođenih istim problemom. Ovim dokumentom je precizirano da sva preostala minska polja u zemlji budu očišćena do 2027. godine u skladu sa postojećom Strategijom protivminskog djelovanja u BiH. Unsko-sanski kanton je jedan od onih dijelova Federacije BiH sa najvećim procentom rizične sumljive površine zagađene minama, sa oko 105 miliona kvadratnih metara. To direktno ugrožava oko 129 mjesnih područja ili oko 160 hiljada stanovnika kantona. Najveća količina mina i neeksplodiranih ubojitih sredstava na području Unsko-sanskog kantona, nalazi se u rejonima na kojima su vođene borbe i gdje su se nalazile neprijateljske i naše linije odbrane.
Jasmin Grošić
Zadnja izmjena: 06. 03. 2024.
