Poslovna 2016. godina je na kraju. Po mnogo čemu ostat će upamćena kao teška godina u raznim segmentima rada i života uopće. Koliko uspješna je bila za ŠPD “Unsko-sanske šume” d.o.o. Bosanska Krupa razgovarali smo sa Mensudom Tuzlakom, izvr šnim direktorom za oblast šumarstva. 
Gospodine Tuzlak, zanima nas da nas upoznate sa osnovnim podacima iz Plana rada i poslovanja ŠPD “Unsko-sanske šume” d.o.o. Bosanska Krupa za 2016. godinu ?
Planom rada i poslovanja ŠPD “Unsko-sanske šume” d.o.o. Bosanska Krupa je za 2016. godinu predvidjelo da ostvari prihod od 32.999.394,00 KM, rashod od 32.301.582,00 KM i dobit od 697.812,00 KM.
Planirani prihod je predviđeno da se ostvari, najvećim dijelom, prodajom šumskih drvnih sortimenata i njihovim prevozom, izgradnjom šumskih puteva, te prodajom proizvoda separacije i šumskog sadnog materijala.
Značajnije rashode u ukupno planiranim rashodima je planirano ostvariti na usluge u šumarstvu, plate i naknade uposlenih, amortizaciju osnovnih sredstava naknade za korištenje državnih šuma (općinama i kantonu), gorivo, mazivo, transportne i usluge održavanja puteva, doprinos za izgradnju stanova RVI i šehida 1,01 %, materijal za proizvodnju sadnica itd.
Planirana investiciona ulaganja u iznosu od 4.478.757,00 KM je planirano ostvariti na šumske puteve, projektnu dokumentaciju za šumske puteve, na gospodarske objekte, vozila, teretna vozila i mehanizaciju u proizvodnji, informatičku i drugu opremu.
Planirano je proizvesti i otpremiti / prodati ukupno 398.669 m3 svih šumskih drvnih sortimenata, od čega 362.318 m3 u visokim šumama i 36.351 m3 u izdanačkim šumama.
Šumsko-uzgojni radovi su planirani ukupno na površini od 3.379,58 ha, od čega podizanje šuma na površini od 400,70 ha ili 11,8 %, mjere njege na površini od 2974,38 ha ili 88 % i ostale uzgojne mjere na površini od 4,50 ha ili 0,2 %.
Mjesec decembar je pri kraju i tekuća godina je na izmaku. Da li nam možete otkriti prve podatke i očekivanja realizacije Plana rada i poslovanja u 2016. godini i neke uporedne pokazatelje u odnosu na 2015. godinu ?
Naravno, prema podacima za prvih 11. mjeseci i dnevnim izvještajima u mjesecu decembru, možemo sa sigurnošću govoriti o pokazateljima realizacije Plana rada i poslovanja, kako za period I – XI. mjesec 2016. godine, tako i o realnim procjenama očekivanog izvršenja plana za 2016. godinu u cijelosti.
Bitno je naglasiti da je realizacija proizvodnje ali i otpreme šumskih drvnih sortimenata za prvih 4. mjeseca bila u okviru predviđene dinamike, a nakon čega, zbog vremenskih prilika, kišnog perioda, prioriteta realizacije mjera sanacije četinarskih sastojina i kultura ugroženih sušenjem usljed prenamnoženja i napada potkornjaka (većim dijelom iz 2014. i 2015. godine) i poremećaja tržišta drvnih sortimenata odnosno, smanjene potražnje za četinarskim sortimenatima (trupaca i celuloze), dolazi do određenog zastoja u proizvodnji ali i otpremi šumskih drvnih sortimenata. Problem kod proizvodnje i prodaje četinarskih sortimenata (celuloze) dodatno usložnjava obustava rada preduzeća “Natron” iz Maglaja zbog nesreće koju su imali usljed eksplozije kotlova i prekida proizvodnje.
Međutim, i pored navedenih brojnih problema, u prvih 6. mjeseci proizvodnja šumskih drvnih sortimenata je ostvarena sa 97 % a otprema sa 90 %. Problemi prodaje odnosno otpreme četinarskih drvnih sortimenata i regulisanja povećanih zaliha istih ostaju prisutni tokom cijelog ljetnog perioda i za vrijeme godišnjih odmora, te se intenzivno uz maksimalan angažman nastojalo isto prevazići. Od mjeseca septembra navedeni problemi se postepeno rješavaju, te zahvaljujući maksimalnom angažmanu i povoljnijim vremenskim prilikama u drugom dijelu godine u odnosu na prvo polugodište, sustižu se zaostatci proizvodnje i otpreme drvnih sortimenata nastali dijelom u drugom i trećem kvartalu godine.
Pokazatelji proizvodnje i otpreme šumskih drvnih sortimenata kao i izvršenja šumsko-uzgojnih radova za prvih 11. mjeseci 2016. godine su optimistični i govore u prilog realnog očekivanja izvršenja Plana rada i poslovanja ŠPD-a za 2016. godinu u navedenim segmentima u potpunosti.
Za prvih 11. mjeseci proizvodnja šumskih drvnih sortimenata je ostvarena sa 381.404 m3 ili 97 %.
Šumsko-uzgojni radovi su za prvih 11. mjeseci 2016. godine izvršeni sa 3.266 ha ili 102 %, a što je više za 256 ha ili 9 % u odnosu na isti period 2015. godine.
Podružnica Rasadnik Cazin je uspjela u potpunosti obezbjediti planiranu količinu šumskog sadnog materijala za potrebe ŠPD-a, te je uspjela otpremiti Podružnicama Šumarijama / Pogonu za gospodarenje šumama općine Bosanska Krupa ukupno 586.830 komada ili 102 % od ukupnog broja planiranih šumskih sadnica (javora, jasena, bukve, crnog bora i smrče).
Radovi na izgradnji šumskih puteva su bili uslovljeni izdavanjem neophodnih dozvola za gradnju od nadležnih organa uprave od nivoa općina, kantona i Federacije BiH, tako da je u 2016. godini izgrađeno 2.600 m novog šumskog kamionskog puta. Aktivno se radilo na pribavljanju neophodnih dozvola za ostale planirane šumske puteve, a za neke su već ove godine pribavljane dozvole, tako da su stvorene pretpostavke da se radovi na izgradnji šumskih kamionskih puteva u narednoj godini nastave u većem obimu i intenzitetu.
Od radova obnove i rekonstrukcije objekata u vlasništvu ŠPD-a je u 2016. godini urađeno jako mnogo, a od najvažnijih projekata izdvajamo već dugo očekivanu rekonstrukciju vrlo vrijednog i kapitalnog objekta Direkcije u centru Grada Bihaća i šumarskog objekta u Bosanskom Petrovcu, kojima će Šumsko-privredno društvo dobiti moderno uređene poslovne objekte za obavljanje poslovnih aktivnosti. Tu su i razni drugi manji, ali i vrlo značajni objekti za potrebe poslovanja ŠPD-a čijom rekonstrukcijom i obnovom je spriječeno propadanje istih ali i povećana njihova vrijednost.
U toku 2016. godine resorno Federalno i Kantonalno Ministarstvo je usvojilo ŠPO za ŠPP “SANSKO”, te su okončane sve aktivnosti na izradi ŠPO za ŠPP “PETROVAÄŒKO” i ŠPP “DRVARSKO-dio – GRAHOVSKO-dio”. Iste su nakon predviđene procedure i prethodno pribavljenih Mišljenja općinskih i kantonalnih organa uprave i drugih nadležnih institucija proslijeđene nadležnim resornim Ministarstvima, te se početkom 2017. godine očekuje usvajanje i navedenih Šumsko-privrednih osnova, čime bi ovo preduzeće imalo usvojene ŠPO za sva Šumsko-privredna područja državnih šuma kojim gazduje na Unsko-sanskom kantonu.
U 2016. godini su također intenzivirane aktivnosti kod Federalnog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva oko završetka procesa priznavanja i registracije predloženih sjemenskih objekata (sastojina i grupe stabala) najvažnijih vrsta drveća na Unsko-sanskom kantonu (bukva, hrast, pitomi kesten, javor, smrča, duglazija i jela). Tako se, nakon što je resorno Federalno Ministarstvo u mjesecu oktobru izdalo Rješenja o priznavanju i registraciji navedenih sjemenskih objekata, na Unsko-sanskom kantonu po prvi put poslije ratnih dešavanja registriraju sjemenski objekti šumskih vrsta drveća. Navedeno dalje predstavlja osnov za registraciju ŠPD “Unsko-sanske šume” d.o.o. Bosanska Krupa za proizvođača šumskog sjemena, a samim tim i za kvalitetniju rasadničku proizvodnju šumskog sadnog materijala, kvalitetniju obnovu šumskog resursa i podizanje novih šumskih zasada.
Da li su u predviđenom vremenu realizirani Ugovori o isporuci šumskih drvnih sortimenata kupcima koji su potpisali Ugovore sa ŠPD ove godine ? Da li je posebnim kategorijama, penzionerima i ratnim vojnim invalidima ove godine na vrijeme isporučeno ogrjevno drvo ?
U odnosu na prethodne godine, možemo izraziti zadovoljstvo dinamikom isporuke šumskih drvnih sortimenata, obzirom da su u potpunosti ispoštovane ugovorene količine ali i rokovi isporuke svih šumskih drvnih sortimenta. Također, udruženjima građana (penzionerima i ratnim vojnim invalidima) kojima se ogrjevno drvo isporučuje uz pogodnosti plaćanja na pet ili više jednakih rata, za razliku od prethodnih godina, ove godine je ogrjevno drvo isporučeno u cjelosti prema Ugovoru u previđenom roku i na vrijeme.
U prethodnom iscrpnom izlaganju spomenuli ste između ostalog i problematiku saniranja šteta usljed sušenja četinarskih šuma kao posljedicu prenamnoženja i jakog napada štetnika potkornjaka ? Kakvo je zdravstveno stanje šuma na Unsko-sanskom kantonu i kako se ŠPD nosi s tim problemom ?
Dolaskom na mjesto izvršnog direktora za oblast šumarstva, u mjesecu januaru ove godine, analizirajući prethodno provedene mjere sanacije sastojina zahvaćenih sušenjem u prethodnom periodu (uglavnom u 2015. godini), komisija koja je određena je utvrdila da mjere sanacije nisu blagovremeno i u cijelosti provedene u 2015. godini, te da dobar dio sastojina zahvaćenih sušenjem usljed napada potkornjaka nije uopće saniran. Poprilično su mjere sanacije bile izostale, zakasnile, sa posljedicama pojave novih sušenja i tendencijom širenja sušenjem zahvaćenih satojina.
U takvoj situaciji je bilo neophodno hitno reagirati i sanirati stanje prije početka vegetacije i vremena povećanih temperatura, a sve kako bi uz provođenje ostalih standardnih mjera suzbijanja i kontrole brojnosti potkornjaka (postavljanja feromonskih klopki) posljedice tokom godine bile što je moguće manje. Već početkom februara, angažiran je potreban broj pomoćnih radnika i Sektor pripreme proizvodnje, gdje je stručni kadar ŠPD-a intenzivno radio na obilježavanju i doznaci stabala zahvaćenih napadom potkornjaka i hitnoj izradi izvedbenih projekata. Nakon toga hitno se išlo sa objavom navedenih odjela radi pribavljanja šumarskih usluga (sječe i izvoza zaraženih stabala) radi blagovremenog izvlačenja zaraženih stabala iz sastojine, njihovog koranja i otpreme u predviđenim rokovima.
Moramo naglasiti da su ove godine također jako izložene sušenju i napadu potkornjaka vještački podignute kulture smrče na nižim nadmorskim visinama, a što je u okruženju i susjednim državama već odavno trend, obzirom na slabu otpornost navedenih šumskih kultura smrče na takvim staništima, a koja su izvan njihovog areala prirodnog rasprostranjenja. Navedene površine kultura se redovno saniraju uklanjanjem zaraženih stabala i pošumljavanjem što je moguće više sadnicama i sjetvom sjemena vrsta drveća koje su tu prirodno rasprostranjene.
Kada govorimo o zaštiti šuma, u Unsko sanskom kantonu je neizbježna tema i zaraženost stabala pitomog kestena tzv.osom šiškaricom. Ovo preduzeće je u vezi navedenog reagiralo prema svim nadležnim institucijama, kako bi se obezbjedila adekvatna borba sa navedenim nametnikom, uvozom i ispuštanjem u sastojine pitomog kestena prirodnog neprijatelja ose šiškarice radi efikasne biloške borbe i smanjenja populacije istog štetnika u šumama pitomog kestena, a na način kako su to već uradile zemlje u okruženju (Hrvatska, Slovenija, Italija itd.). Očekujemo u narednoj godini da bi sa nadležnim institucijama (resornim Ministarstvima na nivou kantona, Federacije i BiH, Ureda za zaštitu zdravlja bilja pri vijeću Ministara) mogli poduzeti konkretne i adekvatne mjere borbe protiv ose šiškarice, nametnika koji pored raka kore pitomog kestena čini velike štete satojinama pitomog kestena. ŠPD će i dalje činiti sve i insistirati da navedene institucije po pitanju navedenog poduzmu neophodne mjere iz svoje nadležnosti, a kako bi zajedno sa ŠPD “Unsko-sanske šume” d.o.o. Bosanska Krupa zaštitili šume pitomog kestena koje su posebno bitne za Unsko-sanski kanton, a naročito za općine Cazin, Bužim i Veliku Kladušu gdje je i najveće područje rasprostranjenosti.
Moramo posebno napomenuti da Bosna i Hercegovina na žalost nema uspostavljenu Dijagnozno-prognoznu službu zaštite šuma, kao što je imala prije ratnih dešavanja, a što dodatno otežava planiranje i provođenje mjera zaštite šuma od biljnih bolesti i štetnika.
Ovo preduzeće je među prvima u BiH koje je nosilac FSC certifikata i koje odgovornim načinom provođenja mjera gospodarenja šumama u državnom vlasništvu je zadržalo navedeni FCS certifikat. Možete li nam nešto više kazati o značaju posjedovanja i održavanja FSC certifikata u ŠPD-u za Unsko-sanski kanton ?
FSC Certifikat je dokument koji izdaje međunarodno vijeće za nadzor nad šumama koji garantuje da se šumama gospodari u skladu sa strogim ekološkim socijalnim i ekonomskim standardima. Znači, ovaj dokiment potvrđuje da mi gospodarimo državnim šumama na ekološki prihvatljjiv, ekonomski održiv i društveno prihvatljiv način. Certifikat je od velike važnosti za dalje uspješno poslovanje ovog preduzeća, kao i poslovanje drvoprerađivača koji od Unsko-sanskih šuma kupuju sirovinu, s obzirom da se u zemlje Evropske unije mogu izvoziti samo proizvodi izrađeni od certificiranog drveta.
Eksperti međunarodne certifikacijske kuće „SGS Slovakia“ iz Slovačke boravili su 12. i 13. aprila ove godine u Unsko-sanskom kantonu kojom prilikom su izvršili redovnu godišnju kontrolu FSC certifikata u ŠPD “Unsko-sanske šume” d.o.o Bosanska Krupa. Nakon pregleda neophodne dokumentacije i uvida u stanje na terenu, certifikatori su utvrdili sa ŠPD pravilno i odgovorno gospodari državnim šumama uvažavajući pri tom ekonomske, ekološke i socijalne principe. Certifikatori su izrazili svoje zadovoljstvo načinom na koji ŠPD upravlja državnim šumama i istaknuli su da ovo preduzeće u potpunosti zaslužuje da bude nosilac prestižnog FSC certifukata.
Na kraju, može te li kratko prokomentarisati značaj šuma i poslati neku poruku našim čitaocima o važnosti šumskih ekosistema ?
Danas se u nizu objavljene naučne i stručne literature, naučnih i stručnih radova, stručnih analiza i tekstova mogu pronaći informacije o značaju šuma. To je zaista jedna opširna tema, te je navedeno vrlo teško i gotovo nemoguće ukratko opisati.
Šume pokrivaju trećinu kopna naše planete, međutim ta površina se iz dana u dan smanjuje. Još 1998. godine u časopisu Choices Human Development Magazine koji je objavio Program Ujedinjenih naroda za razvoj, objavljeno je da svake godine se uništi oko 4 miliona Hektara šuma, što odgovara veličini Švicarske. Stalno se ponavljaju ista pitanja tipa “koje su to koristi od šuma, zbog čega se šume sve više uništavaju, šta učiniti da se šume sačuvaju” itd. Neki strčnjaci tvrde da je to što ljudi uništavaju šumu pravi paradoks, a upravo iz razloga što se to radi iz ekonomskih razloga, međutim koristi od same šume daleko nadmašuje koristi koje proizilaze iz njene sječe.
Naprimjer, dovoljno je samo razmotriti koristi koje proizlaze iz toga što šume pohranjuju ugljik. Spaljivanjem drveta oslobađa se ugljik, koji završava u atmosferi u obliku ugljičnog dioksida, plina koji doprinosi globalnom zagrijavanju. To znači, da bi se ekonomsku vrijednost pohranjivanja ugljika koje vrši šuma moglo odrediti na temelju visine troškova povezanih sa smanjenjem emisije ugljika do koje dolazi uslijed djelovanja čovjeka.
Radi usporedbe, zamislimo da grupa ljudi posjeduju elektranu koja napaja strujom sve okolne gradove. Međutim, u situaciji kad potrošači ne plaćaju nikakvu naknadu za tu struju, vlasnici elektrane počinju razmišljati o isplativosti proizvodnje struje i o tome da prestanu sa proizvodnjom, a opremu i inventar elektrane da demontira i proda. Danas smo nažalost svjedoci da mnogi razmišljaju na sličan način kada je šuma u pitanju i da koristi od šume posmatraju iskuljičivo samo kao korist od vrijednosti drveta. Kako se “određene” koristi od šuma ne mogu naplatiti novcem (a one vrijede daleko više nego možemo i zamisliti), takvi smatraju da je u ekonomskom pogledu isplativije posjeći šumu (drugim rječima demontirati elektranu), a drvo (inventar) prodati kako bi na brzinu ostvarili veliku zaradu. Jedini način da se taj trend prekine, jeste da se očuvanje šuma učini isplativim. Tako profesor dr. José Goldemberg, nuklearni fizičar iz Brazila i nekadašnji profesor Sveučilišta u São Paulu, predlaže uvođenje poreza na ugljik za sve korisnike fosilnih goriva u svijetu. Zagovornici te ideje kažu kako bi visina tog poreza u svakoj zemlji ovisila o potrošnji tog goriva te o količini proizvedenih stakleničkih plinova. Naprimjer, Sjedinjene Države, u kojima živi oko 5 posto svjetskog stanovništva, stvaraju gotovo 24 posto stakleničkih plinova. Neki kažu kako bi se novac prikupljen u tim zemljama mogao isplaćivati u vidu naknade onim zemljama koje se radi očuvanja šuma odriču brzog profita od sječe. Na taj bi način potrošači zapravo plaćali svoj dio “računa za struju”, a “vlasnici” bi imali razloga da nastave s proizvodnjom u svojoj “elektrani”.
|
Kako bi sačuvali šumska bogatstva, nije dovoljno samo promijeniti zakone – potrebno je prom ijeniti i stavove ljudi! |
Ovakva usporedba i samo jedna od brojnih koristi od šuma nam dovoljno govori ustvari o značaju šuma. S toga su cijelom društvu neophodne “drastične promjene u ponašanju na društvenom i ekonomskom planu”, i doista, da bi se očuvalo šume, nije dovoljno samo promijeniti zakone — potrebno je promijeniti i stavove ljudi.
Sretna i uspješna 2017. godina
Zadnja izmjena: 06. 03. 2024.
