Poznato je da u državnim šumama kojim gospodari ŠPD “Unsko-sanske šume” d.o.o Bosanska Krupa obitava velik broj divljih životinjskih vrsta koje se, u posljednje vrijeme, mogu vidjeti i van njihovih uobičajenih staništa. Najveći broj divljači obitava u državnim šumama na području Bihaća, prvenstveno u lovištu Plješevica, čija ukupna površina iznosi 5.854,50 hektara, kao i na području Nacionalnog parka „Una“. Unsko-sanske šume, pored uobičajenih poslova, veliku pažnju posvećuju čuvanju i zaštiti divljači, provođenju uzgojnih mjera, kontroli zdravstvenog stanja i prihrani divljači. Istraživanje pojedinih divljih životinja nisu vršena jer nisu postojali odgovarajući uvjeti za to. Međutim, u posljednjih devet godina, zahvaljujući Nacionalnom parka „Una“ i entuzijastima iz Lovačke organizacije Bihać i Unsko-sanskih šuma, istraživanja divljači koja obitava u našim šumama postaju sve učestalija.
Najprije se otpočelo sa istraživanjem medvjeda 2012. godine na području Nacionalnog parka Una, a istraživanje je kasnije prošireno na područje posebnog lovišta Plješevica i područje LO Bihać, što je i ozvaničeno tripartitnim ugovorom o zajedničkoj saradnji ovih triju institucija. Pored medvjeda i vuka sredinom 2020. godine, kroz jedan mali projekat, otpočeta su i istraživanja koja su vezana za eurazijskog risa (Lyny lynx), čiji je nosilac bio član i predsjednik Skupštine LO Bihać Denis Huskić, inače zubni protetičar, koji pored stomatologije kroz dugogodišnji lovački staž gaji i veliku ljubav i radoznalost prema divljim životinjama. U ova istraživanja, pored Huskića, uključeni su još Haris Hadžihajdarević ispred Nacionalnog parka „Una“, kao osoba sa dugogodišnjim iskustvom na radu sa velikim zvijerima koja je stekao od eminentnih stručnjaka prof. dr. Äure Hubera i prof. dr. Josipa Kusaka koji su bili vođe projekata u NP „Una“ proteklih godina. Također, tu je i doc. dr. Slaven Reljić sa Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, dr. vet. med. Vedran Slijepčević sa Veleučilišta u Karlovcu (Hrvatska), dr. vet. med. Zekerijah Alagić, direktor Veterinarske stanice Bihać i dr. vet. med. Armin Alagić zaposlenik Veterinarske stanice Bihać. Ispred ŠPD “Unsko-sanske šume” d.o.o Bosanska Krupa u istraživanja su uključeni Miroslav Šimić, lovočuvar u Posebnom lovištu “Plješevica”, i Emir Delić diplomirani inžinjer šumarstva. Financijsku i tehničku podršku projektu su dali JP Nacionalni park “Una” d.o.o. Bihać, ŠPD “Unsko sanske šume” d.o.o. Bosanska Krupa, Udruženja lovačkih organizacija “Bihać” iz Bihaća, kao i fizička lica Denis Huskić i Haris Hadžihajdarević.
Primarni cilj ovog projekta je bio monitoring euroazijskog risa (Lynx lynx) na području grada Bihaća tačnije Nacionalnom parku Una, Posebnom lovištu Plješevica i Lovištu Bihać, a sekundarni praćenje i druge dvije velike zvijeri, medvjeda i vuka. U pripremi projekta planirano je da se iskoristi vrijeme i prisutnost na terenu i usputno prate i ostale velike zvijeri medvjed i vuk.
Huskić i ostali učesnici projekta su kroz projektne aktivnosti naučili i stakli određena iskustva o metodama praćenja risa, ali i medvjeda i vuka, koja su stekli od stručnjaka ali i Harisa Hadzihajdarevića koji je u toku projektnih aktivnosti zbog dugogodišnjeg iskustva bio i mentor.Njihove aktivnosti bile su uglavnom usmjerene na osluškivanje glasanja životinja, bilježenje tragova i sakupljanje biološkog materijala, pronalaženje ostataka plijena, izrada zamki za hvatanje živih životinja, praćenje smrtnosti ili napada na stoku i dobra čovjeka, postavljanje automatskih kamera na područje stalnog boravka zvijeri, telemetrijsko praćenje medvjeda (Ranger BH-006). Kroz ove aktivnosti učesnici projekta utvrdili su postojanje risa na dvije lokacije u NP „Una“, drvena šetnica na Štrbačkom buku i šumski put na lokaciji Baraćuša, gdje je zabilježen veći broj tragova i prikupljen veći broj uzoraka izmeta medvjeda i vuka.
I pored pokušaja da se uhvati ris u specijalnu zamku, učesnici projekta nisu uspjeli u tome, ali su uspjeli na human način uhvatiti i označiti jednog medvjeda kojeg su nazvali „Ranger BH-006“. U radu sa fotozamkama prikupljen je velik broj foto i video materijala koji služe za praćenje velikih zvijeri i njihovih plijenskih vrsta. Tako je dokazano i prisustvo risa u području planine Plješevice putem fotografija i tragova u snijegu. Od velikih zvijeri najviše je prikupljeno materijala o medvjedima i vukovima, kao i njihovim plijenskim vrstama poput srna i divljih svinja. Nosilac projekta i osoba najzaslužnija za okupljanje tima Denis Huskić, smatra da je prisustvo velikih zvijeri na području općine Bihać od izuzetne važnosti, gledano sa aspekta pravilnog funkcioniranja ekosistema, jer je njihovo prisustvo pokazatelj zdravog i funkcionalnog ekosistema u kojem vlada ravnoteža, a kojeg smo i mi dio:
„Cilj daljeg istraživanja jeste utvrditi činjenično stanje velikih zvijeri tj. brojnost i trend populacije, na osnovu čega se može vršiti pravilno gospodarenje, utvrditi zdravstveno stanje, areal kretanja, period zadržavanja na određenom teritoriju, učestalost migracija u pograničnom pojasu, te mnostovo drugih faktora. Također, jedan od ciljeva jeste formiranja interventnih timova na području Unsko-sanskog Kantona koji će biti zaduženi za rad sa Velikim zvijerima, a koji će biti pod ingerencijom ministarstva, te centraliziranje svih radnji koje se vrše na nivou Bosne i Hercegovine prema jednoj instituciji koja će vršiti obradu i analizu podataka. Dosadašnja istraživanja koja su provedena na području grada Bihaća u vidu monitoringa vuka i risa te označavanje i praćenje šest jedinki medvjeda, govore o intenzivnom prisustvu što je jako pohvalno, te da imamo najbrojniju populaciju medvjeda. Također, saznajemo da imamo česte migracije sve tri vrste, koje godišnje više puta uslijed utjecaja različitih faktora (antropogeni, biotički, ekološki) migriraju u susjednu Republiku Hrvatsku te se vraćaju i u tom smislu koriste teritorij dvije države kao svoj životni prostor. Na temelju toga jako je bitna i prekogranična saradnja koju smo već i ostvarili, a nadamo se da će ta saradnja u budućnosti biti još jača i bolja.“ Izjavio je Denis Huskić, korisnik projekta praćenja risa, medvjeda i vuka na području općine Bihać.
Istraživanje risa, medvjeda i ostalih zvijeri koje obitavaju u ovom dijelu naše domovine a koje se vrši kroz projekat njihovog praćenja koje zajednički vrše LO Bihać, NP „Una“ i ŠPD „Unsko-sanske šume“, pokazalo se veoma korisnim zbog novih saznanja koja će omogućiti, kako opstanak divljim životinjama, tako i spriječiti štete koje mogu nanijeti čovjeku. Ako uzmemo u obzir činjenicu da se provode aktivnosti i projekti istraživanja velikih zvijeri u Hrvatskoj, dovoljno govori koliko je važno da se istraživanja, putem prekograničnih projekata uvežu, jer biodiverzitet ne poznaje administrativne granice. Ako se djeluje sinergijski i zajednički sa obje strane granice, prikupljaju i iznose na naučnoj osnovi potkrijepljene činjenice i podatci, možemo očekivati da će se uspjeti u namjeri da se kroz institucije obje države, zaštite divlje životinje, kao i osjetljiva staništa na kojima obitavaju. Naravno, pod uslovom da se u ovakve aktivnosti uključi i akademska zajednica Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.
Jasmin Grošić
Zadnja izmjena: 06. 03. 2024.
