U organizaciji ŠPD “Unsko-sanske šume” d.o.o Bosanska Krupa, u petak 29. decembra 2017. godine u Bihaću, održana je stručna edukacija zaposlenika o klimatskim promjenama i njihovom uticaju na šumsku vegetaciju. Edukaciji je prisustvovalo oko šezdeset učesnika, uglavnom magistara i inžinjera šumarstva. Predavanja i prezentacije održali su stručnjaci sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Prof.dr. Sead Vojniković govorio je uopće o klimatskim promjenama i predstavio studij slučaja klimatskih promjena na šume u Kantonu Sarajevo. Tema izlaganja prof.dr. Besima Balića odnosila se na „Strukturnu izgrađenost šuma i klimatske promjene“, dok je prof.dr. Ćemal Višnjić održao predavanje o temi „Klimatske promjene – izazov za uzgajanje šuma.“
Prezentirajući u okviru svoje teme prof.dr. Sead Vojniković naglasio je da su klimatske promjene evidentne i u Bosni i Hercegovini. „Prema podacima Ujedinjenih naroda, u zadnjih deset godina temperatura je porasla za oko 10 stepeni celzijevih. Broj tropskih noći , odnosno noći u kojima je temperatura iznad 20 stepeni celzijevih je uduplan. Migriranje termofilnih vrsta prema sjeveru kreće se 6 km svakih deset godina. Cvjetanje biljaka cvjetnica pomjera se dva dana svakih deset godina. Ukoliko se porast temperature nastavi, u najekstremnijim slučajevima moguće je očekivati da se na prostoru Bosne i Hercegovine smanji areal vrsta poput bukve, jele, smrče, a moguće je, u ekstremnom scenariju, i da potpuno nestanu. U takvom slučaju njihovo mjesto zamijenile bi druge vrste poput nekih vrsta hrastova i borova“ istaknuo je prof.dr. Sead Vojniković.
U sklopu održane edukacije naglašeno je da šumari ne mogu uticati na klimatske promjene, ali mogu promijeniti modele prikupljanja podataka, uvesti nove metode prikupljanja podataka, pratiti areale i prilagoditi gospodarenje novonastaloj situaciji.
Klimatske promjene u Bosni i Hercegovini
Iako BiH spada među zemlje koje imaju najnižu vrijednost emisija gasova staklene bašte po glavi stanovnika u Evropi, to ne znači da smo zaštićeni od klimatskih promjena. Evidentno je da se priroda oko nas mijenja i donosi nam nove izazove. Broj dana sa tropskim temperaturama je u porastu, produženi su periodi suše, a došlo je do izmjene rasporeda i intenziteta padavina čime dolazi do poplava. Klimatske promjene ujedno dovode do smanjenja padavina u periodu uzgajanja biljki i povećane učestalosti vremenskih nepogoda (topli i hladni talasi, poplave i suše). Ove klimatske promjene su bile očigledne tokom prethodnih 15 godina kroz ekstremne vremenske uslove koji su pogodili BiH, a koji sve više postaju naša realnost: poplave 2004, 2006, 2009, 2010. i 2014. godine i suše 2000, 2003, 2007, 2011 i 2012. godine.
Poplave i suše su posljedica klimatskih promjena kojima je region cijele jugoistočne Evrope posebno izložen. Temperatura je u stalnom porastu a sve češća je pojava ekstremnih vremenskih pojava. Porast srednje temperature u našem regionu je konstantan i izražen, pogotovo u posljednjih 15 godina. Na ovako nagle promjene uticao je čovjek. Koncentracija gasova staklene bašte koji izazivaju porast temperature a samim tim i sve nestabilnije vrijeme uz opasne vremenske ekstreme je u stalnom porastu. 
Glavna karakterisitika klimatskih promjena su sve učestaliji esktremni vremenski fenomeni. Sve češće i jače oluje, učestale suše i poplave, koje smo između ostalog i mi iskusili prije nekoliko godina, te zime koje su ili pretople ili nezapamćeno hladne sa ogromnim količinama snijega. Ovi događaji za sobom vuku druge posljedice kao što su izumiranje biljnih i životinjskih vrsta, propadanje usjeva/glad, nestašice vode, uništavanje infrastrukture poput puteva ili cijelih naselja, velike migracije. U ovom kontekstu je jako značajno posmatrati čovjeka, ne kao odvojen, već integralni i neotuđivi dio životne sredine, jer ono što se dešava životnoj sredini, dešava se i nama.
Zadnja izmjena: 06. 03. 2024.
