„Internacionalni dan klime“
Klima se mijenja i te klimatske promjene su uglavnom nastale zbog ljudskog djelovanja. Najveća zabrinutost zbog ljudskog djelovanja na klimu se odnosi na povećanu prisutnost ugljikovog dioksida (CO2 ) u atmosferi, zbog potrošnje fosilnih goriva i sve većom količinom krutih čestica u zraku. Osim toga, sve je veća zabrinutost zbog ozonskih rupa, sve većeg krčenja šuma i povećanja obradivih površina, što takođe utječe na klimatske faktore. Godina 2020. Bila je jedna od tri najtoplijih otkada postoje mjerenja, dok je koncentracija stakleničkih plinova nastala rasti, kako u 2019., tako i u 2020.godini.
Od sredine 1980-ih temperatura zraka na Arktiku povećavala se dvaput brže od globalnog presjeka. To ima moguće velike posljedice ne samo na arktičke ekosustave, već i na globalnu klimu što se vidi u različitim povratnim informacijam kao što je odmrzavanje permaforsta (Permafrost (rus. merzlota) ili stalno zamrznuto tlo je naziv u geologiji za tlo koje se nalazi na temperaturi tačke taljenja vode (0° stepeni Celzija), ili ispod nje, u razdoblju od dvije ili više godina. Led ne mora biti prisutan, ali se često pojavljuje. Većinom se permafrost nalazi na velikim zemljopisnim širinama, ali postoji i planinski permafrost na većim nadmorskim visinama) kojim se metan otpušta u atmosferu.
„Europski parlament podržao je smanjenje emisija stakleničkih plinova i planove za šumarstvo kako bi se ispunili Pariški ciljevi“
Svako krčenje šuma u EU morat će se nadoknaditi sadnjom novih stabala!
Do 2030. godine ugljični dioksid koji se oslobađa u transportu, poljoprivredi, građevini i otpadu, mora se smanjiti za 30 %, a svako krčenje šuma u EU morat će se nadoknaditi sadnjom novih stabala. Ciljevi EU-a trebaju postati i obvezujući nacionalni ciljevi za sektore koji nisu pokriveni EU sustavom trgovanja emisijama – poljoprivreda, transport, građevina i otpad, koji zajedno čine oko 60 % emisija stakleničkih plinova EU.
Ovi rezovi će doprinijeti ispunjavanju ukupnog kolektivnog napora EU-a, pod Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama, kako bi se postiglo smanjenje emisija stakleničkih plinova od 40 % u svim sektorima, u odnosu na razine iz 1990. godine.
Parlament je također usvojio zasebni zakon koji ima za cilj smanjenje emisija stakleničkih plinova iz poljoprivrede i šumarstva i povećanje apsorpcije šuma kao načina rješavanja klimatskih promjena. Europske šume apsorbiraju godišnje gotovo 10 % ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU-u. Predloženi zakon uspostavlja pravila po kojima države članice EU-a moraju osigurati da je krčenje šuma u ravnoteži sa sadnjom novih stabala i potaknuti CO2 apsorpciju šuma, poljoprivrednih površina i travnjaka. Zastupnici su podržali ove odredbe dodajući kako bi od 2030. godine države članice trebale pojačati apsorpciju CO2 kako bi se prekoračile emisije, u skladu s dugoročnim ciljevima EU-a i Pariškim sporazumom
Prema podacima Svjetskog monetarnog fonda,trenutna globalna recesija uzrokovan pandemijom COVID-19 može predstavljati izazov za donošenje politika potrebnih za ublažavanje.
„Na rubu smo pomora.Moramo djelovati odlučno kako bismo zaštitili naš planet i od koronavirusa i od egzistencijalne prijetnje klimatskih promjena.“
Zadnja izmjena: 06. 03. 2024.
