Na konferenciji UNESCO-a 1969. godine John McConell prvi je put predstavio ideju obilježavanja Dana Zemlje, a sam naziv „Earth Day“ prvi put je 21. marta 1969. godine upotrijebio gradonačelnik San Francisca Joseph Alioto – u proglasu kojim je odlučeno da se u gradu i na području San Francisca proslavi kao Dan planete Zemlje. Dan planete Zemlje službeno se obilježava od 1992. godine kada je tijekom Konferencije UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru na kojoj je sudjelovao veliki broj predstavnika vlada i nevladinih udruženja usklađen dalekosežni program za promicanje održivog razvoja. Na prijedlog bolivijske vlade 2009. godine Opća skupština Ujedinjenih naroda 22. april proglasila je međunarodnim Danom planete Zemlje.
Posljednjih godinu dana gotovo sve je stalo. Većina onoga što čini svakodnevnicu savremenog čovjeka je otkazano. U svojim stanovima, koji se sada doimaju poput kaveza, ljudi su dobili priliku za promišljanje. Oni koji će dopustiti da proces ode dublje od pukog pospremanja materijalnih stvari zasigurno će razmišljati o našoj povezanosti sa planetom na kojem živimo.
Na današnji dan, Dan planete Zemlje obilježava se po 52. put. Uvijek do sada bio je povezan s nekim motom što je to što treba biti u fokusu zaštite u tom periodu. Tako je i ove godine, kada je moto, odnosno tema ovog međunarodnog Dana „Restore our earth“ (Vratite nam našu planetu!). Vjerujem da se danas većina nas ipak slaže da su klimatske promjene stvarne. Svakodnevno svjedočimo posljedicama globalnog zagrijavanja, od otapanja polova i permafrosta do buktećih požara širom planeta, blijeđenja koraljnih grebena, izumiranja divljih vrsta pa i trenutne pandemije virusa za što veliki dio znanstvenika naglašava da se događa upravo radi zadiranja čovjeka u divlje ekosisteme.
Prije samo nekoliko mjeseci scenarij u kojem svijet staje činio se nemogućim. Sada živimo u toj stvarnosti za koju smo mislili da je nemoguća. U samo nekoliko sedmica dogodile su se promjene širom planeta koje su zabezeknule mnoge. Zrak se iznad Kine i Italije pročistio, nakon 30 godina iz Indije se vidi Himalaja, onečišćenje zraka koje nastaje zbog izgaranja fosilnih goriva je zbog pada prometa na rekordno niskim razinama, divlje životinje hodaju po gradovima.
Ono što se nameće kao zajedničko svim ovim događajima je „isključivanje“ čovjeka iz cijele priče. Ali, mi nismo izvan priče. Još važnije nismo iznad priče.
ÄŒovjek je jedno sa svime što nas okružuje. Nema piramide vrijednosti na čijem vrhu sjedi (ego) čovjek. Postoji samo krug života čiji je (eko)čovjek dio.
Priroda je naše prirodno okruženje. Kada prepoznamo da smo svi jedno, da su nam svima snovi i čežnje, nade i strahovi slični, tada možemo uvidjeti da smo svi povezani u čudu zvanom postojanje u krilu naše majke Zemlje.
Naš planet je raj
S tolikom lakoćom uzimamo svijet u kojem živimo zdravo za gotovo. Tražimo neke velike vanjske podražaje, događaje, putovanja, kako bi se ispunili i dali svrhu svom postojanju. Lijepo je doživjeti nešto što ćemo snimiti i zabilježiti fotografijom, dijeliti na društvenim mrežama ili čuvati u albumima. Ali zaboravljamo na doživljavanje, na čudo, na ushićenje, na zajedništvo – na onaj meki dodir koji nas povezuje s našim domom – sa Zemljom. Ako se ne sjećate kad ste zadnji put čuli šapat prirode sad je pravo vrijeme da joj pružite priliku i osluhnete njene tajne.
Zemlja nam je podarila dom i upravo onoliko koliko nam je dostatno za život pun izobilja. ÄŒak i kada pomislimo da nam nedostaje mnogo toga, naposljetku spoznamo da imamo baš sve što nam je potrebno.
Naš planet je raj. Naša Majka nam daje sve resurse kako bismo živjeli u obilju, napredovali intelektualno, razvijali se tehnološki, uzdizali se duhovno, dijelili ljubav bezgranično i jednostavno bili dobro.
Na Dan planete Zemlje, 22.aprila 2021. suočeni smo sa dvije krize: jedna je pandemija coronavirusa COVID-19, koja je nastala prošle godine, a druga je ekološka – negativan utjecaj čovječanstva na naš Planet. Oba izazova možemo, hoćemo i moramo riješiti. Svijet nije bio spreman za novi koronavirus ali se mobilizirao da ga riješi. Ta mobilizacija morala je biti hitna i neodgovodiva kako bi dala rezultate.
Pri tome smo svi morali promijeniti svoje navike, morali smo promijeniti način života. Morali smo promisliti o svojem ponašanju, odnosu prema sebi, prema obitelji, bližnjima, ljudima oko sebe.
Da bi se zaštitili od zaraze, da bi zaštitili one rizične osobe!
Da li ćemo biti dovoljno pametni i mudri kako bismo se tako borili i za našu Planetu. Ne učinimo li to svi zajedno i odmah, naše će trenutno stanje postati novo normalno – svijet u kojem pandemije i ekstremni vremenski događaji ugrožavaju život i mijenjaju naše živote!
Moramo biti svjesni činjenice da su zdravlje ljudi i zdravlje naše Planete neraskidivo povezani. Da bi zaštitili svoje zdravlje moramo se ekološki odnositi prema našoj Zemlji!
A biti ekološki osviješten i nije tako teško! Svakodnevno možemo i malim promišljanjima o svojem postupanju prema okolišu učiniti veliku stvar za pomoć očuvanju naše planete.
Iz dosadašnjeg iskustva vidjeli smo naše postupke prema prirodi. Odbačenih i nepotrebnih stvari, otpada i smeća pokušavamo se riješiti na niz neprihvatljivih i štetnih načina. Izbjegavamo odvajati i reciklirati otpad, neodgovorno se postupa sa odbacivanjem otpada u namjenske spremnike na eko-otocima te tako i eventualno iskoristiv otpad postaje neupotrebljiv. Takvim postupcima ne doprinosimo očuvanju okoliša!
Zato krenimo sada i krenimo od sebe, malim koracima promišljati o svojim postupcima sa otpadom kojeg stvorimo!
ÄŒuvajmo naš okoliš, reciklirajmo otpad, odvajajmo iskoristivi otpad, kompostirajmo biorazgradivi otpad, oporabimo i obnovimo stare odbačene, ‘nepotrebne’ stvari iz našeg kućanstva. Na taj način smanjit ćemo količinu proizvedenog otpada koji završi odložen u prirodi a pridonijeti ostvarenju ciljeva održivog gospodarenja s otpadom.S obzirom na to da su mnoge zemlje zabranile masovna okupljanja kako bi usporile širenje opasnog novog coronavirusa, ekoaktivisti obilježavaju 50 godina Dana planeta Zemlje na internetu, pozivajući na akcije za zaštitu okoliša putem aplikacija, webinara i digitalnih kampanja.
Naš planet je suočen s dvostrukim izazovom klimatskih promjena i propadanja biološke raznolikosti, a naša je dužnost osigurati održivu budućnost planeta. Trebamo sistemska rješenja i korjenite dugoročne promjene, kao i konkretne planove za zelenu i održivu budućnost.
U BiH stao društveni život, ali ne i uništavanje prirode
Iz Koalicije za zaštitu rijeka BiH koju čini preko 30 ekoloških organizacija su naveli da se shodno navedenom gradnja malih hidroelektrana čak intenzivira i to na netaknutim planinskim rijekama poput Bjelave, Vrhovinske rijeke i gornjeg toka Prače, a da je postojanje neophodnih dozvola upitno, kao i legalnost gradnje.
“Investitori koriste priliku dok su inspekcije fokusirane na sprečavanje širenja virusa da naše rijeke i potoke pregrađuju i stavljaju u cijevi i time sebi pribavljaju finansijsku korist na štetu svih građana u BiH. Istovremeno, usljed vanredne situacije, građani su onemogućeni javno djelovati. I susjedna Hrvatska je također iskoristila krizu izazvanu pandemijom da napravi korak naprijed ka otvaranju skladišta nuklearnog otpada na samoj granici s BiH i to na svega nekoliko stotina metara od rijeke Une i vodozaštitne zone izvorišta vode Novog Grada“ poručili su iz Koalicije.
Dodali su i to da se oko Sarajeva ubrzano mijenjaju regulacioni planovi, skriveno od javnosti, a koji omogućavaju nastavak uništavanja vodozaštitne zone, što će trajno ugroziti izvore pitke vode za polumilionski grad.
Neka Dan planeta zemlje bude svaki dan
Svjetlo je u svemu. Mi smo tu da čuvamo to svjetlo. Ono nam je dato da nas i u najmračnijim predjelima sigurno odvede na drugu stranu, da naša lutanja budu vođena plamenom života. Zašto ne bismo s tim plamenom u srcu spalili stare navike i napravili mjesta za nove, ekološke, prirodnije, holističke pristupe našem životu i na taj način se zahvalili našoj Zemlji. Evo nekoliko ideja:
Otvorite oči! Probudite se! Pozdravite život u njegovoj punini!
- Zahvalite se što imate priliku biti tu.
- Budite povezani, budite svoji, budite pošteni, budite ljubazni, budite puni ljubavi.
- Sjetite se savršenstva prirode. Probajte osluhnuti i čuti govor prirode.
5. Razmislite što jedete i otkuda dolazi hrana na vaš stol. Nabavljajte lokalnu i ekološki uzgojenu hranu ili napravite vlastiti vrt pa makar i na prozoru ili balkonu.
- Štedite električnu energiju, vodu, …
- Odrecite se jednokratne plastike, a postupno svu plastiku probajte zamijeniti drugim materijalima.
- Odvajajte i reciklirajte otpad. Popravljajte. Smanjite konzumerizam. Starim stvarima podarite novo ruho. Budite kreativni.
- Ako kupujete novo vodite računa o tome gdje je i na koji način proizvedeno. Nemojte podupirati mega kompanije kojima je profit glavna nit vodilja.
- Osvijestite svoje posebno mjesto u tkanju života i trudite se da vaš otisak na svijetu bude pozitivan i za dobrobit zajednice.
Priroda sve pamti i sve naplaćuje
Jesmo li svjesni da zemlju nismo naslijedili od pradjedova, već posudili od naših unuka? Kakvu je ostavljamo u nasljeđe našoj djeci i unucima? ÄŒovjekovo izravno ili neizravno unošenje tvari ili energije u okoliš, uzrokuje pogubne posljedice na uvjete života biljnog i životinjskog svijeta, ugrožava ljudsko zdravlje te uzrokuje nesagledive klimatske promjene. Svi smo skloni vjerovati da se to događa tamo, nekom drugom, no događa se svima, sada i ovdje. Krajnje je vrijeme da se počnemo odgovornije ponašati prema prirodi! ÄŒuvajmo naš okoliš, reciklirajmo otpad, odvajajmo iskoristivi otpad, kompostirajmo biorazgradivi otpad, obnovimo stare, odbačene, ‘nepotrebne’ stvari iz našeg kućanstva…
Za očuvanje prirode, potrebno je smanjenje količine otpada, a naročito otpada koji završava odložen na tlo na odlagalištima otpada ili odbačen u prirodni okoliš na divljim odlagalištima. Zapitamo li se ikada kako se ponašamo s kućnim otpadom ili sa stvarima koje nam više ne trebaju? Riješimo li se toga bez razmišljanja o održivosti našeg okoliša i posljedica koje će odbačene stvari uzrokovati prirodi i našem planetu Zemlji onečišćenjem i zagađenjem tla, vodnih resursa, zraka? Koristite li raspoložive resurse koje su vam omogućili vaš grad i vaše općine i stavili vam na raspolaganje zelene kante, eko – otok, reciklažna dvorišta? Mijenjajmo našu svijest, mijenjajmo odnos prema prirodi, razmišljajmo “ekološki” svih 365 dana u godini! Svaka naša odluka o postupanju s otpadom na održiv način bit će doprinos za zdravije, čišće i nezagađene prirodne resurse.
Naša je trajna obveza čuvati okoliš, očistiti Zemlju od onečišćenja, reciklirati sav nastali otpad, kompostirati biorazgradivi otpad jer čist, uredan i zelen okoliš uljepšava naš život. Samo takvim ponašanjem našim ćemo unucima u nasljeđe bez srama ostaviti očuvanu i zdravu prirodu. Priroda sve pamti i sve naplaćuje. Prestanimo je iskušavati da ne izazovemo njezin bijes, već joj omogućimo da nam se smiješi vedrim, sunčanim danima”.
Zadnja izmjena: 06. 03. 2024.
