Međunarodni dan planina jeste međunarodni dan kojeg je Generalna skupština Ujedinjenih nacija 20. decembra 2002. godine proglasila sa ciljem upoznavanja javnosti s planinskim područjima, njihovim vrijednostima, problemima, ali i povećanja svijesti o važnosti planina i gora te uticaju koji one imaju na prirodna i društvena obilježja prostora u kojem ljudi žive Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) određena je kao vodeća institucija za obilježavanje Međunarodnog dana planina.
PLANINE BIH
BJELAŠNICA
Bjelašnica je planina u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, smještena jugozapadno od grada Sarajeva. Kao i susjedna Jahorina i Bjelašnica pripada dinarskom planinskom sistemu. Na najvišem dijelu (2067 m nadmorske visine) podignuta je značajna meteorološka stanica, koja je ujedno i najviša stalno nastanjena tačka u Bosni i Hercegovini. Razvijen je kraški i lednički reljef. Srednja godišnja temperatura iznosi samo 0,7 °C, zbog izrazito niskih zimskih temperatura. Najviša temperatura dostiže 24 °C, a najniža -41 °C. Ljeti je prekrivena gustom zelenom travom, a zimi i do 3 m visokim snijegom. Visoravan omeđenu planinama, Bjelašnicom sa sjevera, Treskavicom sa istoka, Visočicom sa juga i planinom Obalj sa zapada, nazivamo bjelašničkim platoom. Rijeka Rakitnica razdvaja planine Bjelašnicu i Visočicu i odvodi druge potoke kao što su Tušiočki potok u Neretvu.
DINARA
Dinara je velika planina u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, koja svojim većim dijelom dijeli Livanjsko polje od Sinjskog, te čini prirodnu granicu između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Najviši vrh je Troglav (1913 m n/v), a vrh Sinjal (1831 m) najviša je tačka Dinare u Hrvatskoj. Na jugoistočnom dijelu planinski masiv Dinare prelazi u Kamešnicu. Na Dinari se nalazi i jama Nevidna voda, koja se smatra najdubljim speleološkim objektom u Bosni i Hercegovini.
GRMEČ
Grmečje planina koja se proteže sjevero-zapadnim dijelom Bosne dužinom oko 70 km između tokova rijeka Une i Sane. Nadvisuje ga njegov najviši vrh u jugoistočnom dijelu zvani Crni vrh sa 1604 m nadmorske visine. U njegovom podnožju proteže se prostrani Podgrmeč sa nižim planinskim obroncima, Majdan planine i Srnetice. Naslanjajući se tako na svoja okolna polja kao što su: Bravsko, Petrovačko, Bjelajsko i Lušci polje, te kanjoni i doline kao što je Unska, Japranska i naravno zlatna Sanička dolina. Veća mjesta i gradovi koji ga okružuju su: Bihać, Bosanski Petrovac, Ključ, Sanski Most i Bosanska Krupa.Visoke planine u okolini Grmeča su: Osječenica (1791m), Klekovača (1961m), Srnetica (1375m) i Plješevica (1649m).
IGMAN
Igman je planina u centralnoj Bosni i Hercegovini. Nalazi se jugozapadno od Sarajeva, okružujući planinu Bjelašnicu i dio Ilidže. Najveća tačka Igmana je visoka 1502 metra, čime se Igman svrstava u red najnižih sarajevskih planina. Igman je popularna destinacija za planinarenje i skijanje. Tokom 14. Zimskih olimpijskih igara bila je, uz Jahorinu i Bjelašnicu, jedno od glavnih borilišta. Još uvijek dosta objekata na Igmanu datira iz tog vremena, ali većina je porušena ili deavstirana tokom posljednjeg rata. Trenutno postoje planovi za novu žičaru između Igmana i dijela Ilidže – Hrasnice. Danas je Igman jedna od vodećih turističkih atrakcija u okolici grada Sarajeva. Igman je područje najniže zabilježene temperature u regionu, −43 °C. Za dobre vidljivosti s Igmana se navodno može vidjeti sve do Crne Gore i Jadranskog mora, mada je ovo veoma upitna informacija, zbog visokih planina koje priječe takvu vrstu pogleda u daljinu.
JAHORINA
Jahorina je planina u Bosni i Hercegovini koja pripada Dinarskom planinskom sistemu. Najviši vrh je Ogorjelica sa 1.916 m nadmorske visine. Ljeti je prekrivena gustom zelenom travom, a zimi i do 3 m visokim snijegom. Jahorina se prostire od 43°39′ do 43°47′ sjeverne geografske širine i od 18°31′ do 18°43 istočne geografske dužine. Izvanredna konfiguracija terena, obilje vrlo kvalitetnog snijega, pogodna klima, 20 kilometara staza za alpske discipline kao i blage padine (Rajska dolina) uvrstile su ovu planinu među najljepše i najpoznatije ski-centre. Prosječan broj dana sa sniježnim pokrivačem na Jahorini je 175, i to od oktobra do kraja maja. Desetogodišnji prosjek visine sniježnog pokrivača u februaru iznosi 106 cm. Na četrnaestim Zimskim olimpijskim igrama u Sarajevu, na Jahorini su održane alpske discipline za žene.
KOZARA
Kozara je planina u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Najviši vrh je Lisina (978m) Kozara je planina dinamičnog reljefa čiji vrhovi ne prelaze 1 000 metara nadmorske visine. Umjereno-kontinentalna klima, velik broj sunčanih dana i pitomi planinski vrhovi – vidikovci sa kojih se vide Bosanska Gradiška, Prijedor, Bosanska Dubica i okolica – daju posebnu vrijednost ovoj planini. Tu se nalaze izvori većih potoka i rijeka, Mlječanice, Moštanice, Kozaračke rijeke i Starenice.
MAGLIĆ
Maglić je dinarska planina na granici Bosne i Hercegovine i Crne Gore oko 20 km jugozapadno od Foče. Maglić je planina sa najvišim vrhom u BiH. Najviši vrh planine je Veliki Vitao (2.396 m) u Crnoj Gori, dok je na bosanskoj strani planine najviši vrh Maglić na 2.386 m nadmorske visine. [1] Po drugim izvorima, najviši vrh planine je Maglić sa 2.386 m. Planina je omeđena rijekom Sutjeskom na zapadu, planinom Volujak na jugozapadu, rijekama Drinom i Pivom na sjeveroistoku te planinom Bioč na jugoistoku. Maglić je izgrađen od permskih stijena, mezozojskih krečnjaka, dijabaza i malafira, a vidljivi su i lednički tragovi. Obrastao je bukovom i crnogoričnom šumom. Gornja šumska granica je na oko 1.600 m, a iznad te visine je plato sa pašnjacima i brojnim grebenima i visovima. Najpoznatije visoravni su Vučevo (sa vrhom Crni Vrh), Rujevac, Snježnica, Prijevor i Mratinjska Gora. Na Magliću se nalazi i Perućica, najveća prašuma u Evropi, te veliki cirk Urdeni dolovi sa Trnovačkim jezerom na 1.517 m. Podnožje planine i sve padine su bogate vodom, sa brojnim izvorima od kojih je najizdašniji Carev Do koji nikad ne presušuje.
MAJEVICA
Majevica je planina u sjeveroistočnoj Bosni i Hercegovini. U morfostrukturnom smislu to je horst – antiklinorijum koji se pruža pravcem sjeverozapad – jugoistok između Posavine na sjeveru, Semberije na sjeveroistoku i istoku, Sprečanske kotline na jugu, te planine Ratiš i Tinjske kotline na zapadu. Duga je 50 km, a maksimalno široka do 25 km. Najviši vrh, Stolice (916 m n.v.), nalazi se na krajnjem jugoistočnom dijelu planine. Prema većini morfometrijskih klasifikacija, Majevica se smatra niskom planinom.
ROMANIJA
Romanija je planina u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine.Prostire se jugozapadno od Sokoca, sjeveroistočno od Pala i istočno od Sarajeva. Najviša vrh je Veliki Lupoglav sa nadmorskom visinom od 1652 m. Na južnoj strani, iznad Pala, nalazi se Novakova pećina, čiji je naziv vezan za hajduka Starinu Novaka. Na zapadnoj strani, iznad Mokrog, su Crvene stijene.
RADUŠA
Raduša jeplanina u Bosni i Hercegovini. Nalazi se između Vukovskog polja i doline rijeke Vrbas, a najviši vrh planine je Idovac na 1956 metara nadmorske visine. Raduša predstavlja prirodnu granicu između Hercegovine i Bosne.Granice planine Raduše čine Vukovsko polje na sjeverozapadu, Zahum prolaz (1224 m) i južno Rama bazen sa velikim umjetnim jezerom, planina Stožer (1758 m) na sjeverozapadu i prevoj Makljen (1123 m) na istoku. Prevoj Makljen je veza između doline rijeke Vrbas i doline rijeke Neretve.
TREBEVIĆ
Trebević јe planina u јugoistočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Nalazi se јugoistočno od Sarajeva, visoka јe 1627 metara i nadovezuјe se na planinu Jahorinu. Trebević predstavlja značaјan turistički i rekreativni centar, koјi јe u proteklom ratu dosta uništen. Sa ovim izletištem grad јe povezan asfaltnim putem i žičarom (koјa sada niјe u funkciјi) dužine 1700 m. Zbog idealne konfiguraciјe terena ovdje јe izgrađena kombinirana staza za bob i sankanje, i tu su održana natjecanja u ovim disciplinama za vrijeme 14. Zimskih olimpiјskih igara 1984. Na 1566 m, blizu vrha, 1975. izgrađen јe telekomunikacijski toranj visine 60 m i јedini јe telekomunikacijski releј koјi niјe uništen od strane NATO-vog zrakoplovstva 1995. tijekom bombardiranja releјa.
Važan јe telekomunikacijski čvor za Saraјevo i predaјnik za nekoliko RTV stanica.
VELEŽ
Velež je vapnenačka planina u istočnoj Hercegovini, istočno od grada Mostara i rijeke Neretve. Duga je 13 km. Najviši vrhovi Botin (1969 m), Guvnine(1897m), Vlačuge (1754m).Na sjevernoj strani ima tragova glacijacije. Većinom je goli krš, s rijetkim pašnjacima i šumom, pa se koristi za ispašu stoke. Gotovo je bezvodna planina. Izvori se javljaju u podnožju (najveći je vrelo Bune). Iznad šumske zone do vrha nalazi se niz jama sniježnica, iz kojih se ljeti vadi snijeg za pojenje stoke. Sjeverna strana je bogatija vodom, tu se nalazi i malo glacijalno jezero. Zapadnim podnožjem (dolinom Neretve) prolazi važan put i željeznička pruga, veza Sarajeva sa morem.
VOLUJAK
Volujak je planina u graničnom području Bosne i Hercegovine i Crne Gore.Volujak se pruža smjerom sjeverozapad-jugoistok, a od Maglića ga odvaja potok Suha na sjeveru. Najviši vrhovi na Volujku su: Velika Vlasulja 2.337 m, Široka Točila, 2.297 m, Studenac 2.294 m (najveći vrh na bosanskohercegovačkoj strani) i Previja 2.273 m. Na planini ima mnogo tragova glacijacije.
Na visini od 1.660 m nalazi se Volujačko jezero glacijalnog porijekla.
VLAŠIĆ
Vlašić je planina u srednjoj Bosni. Njegov je najveći vrh Paljenik (1.933 m). Vlašićka visoravan je visoka 1.300 m, a poznata je po glasovitoj tradiciji spravljanja vlašićkog sira, kao i turizmu na Babanovcu, gdje se vremenom etablirao novi bosanskohercegovački centar zimskog turizma, kojeg posjećuju i strani gosti, zahvaljujući otvaranju skijaških staza i novih hotela.
Vlašić je i pogodan kraj za uzgoj pčela u ovom dijelu Europe, a razvija se i seoski turizam.
ZELENGORA
Zelengora je planina u Bosni i Hercegovini, koja se nalazi u sklopu Nacionalnog parka Sutjeska. Najpoznatija je po velikom broju glacijalnih jezera, od kojih su najpoznatija Kotlaničko jezero, Orlovačko jezero, Štirinsko jezero, Jugovo jezero, Donje Bare, Gornje Bare i dr. Najveći vrh Zelengore je Bregoč (2014m), a pored njega se nalazi još desetak vrhova oko 2000m.] Zelengora obiluje bogastvom flore i faune, a u tome prednjači Perućica jedina prašuma Evrope.
Planine opskrbljuju sa čak 70% cjelokupne pitke vode, one su dom za čak 25 posto biljnih i životinjskih vrsta, ali i čak svakom desetom stanovniku planete. ÄŒetvrtina svjetskih šuma nalazi se u planinskim područjima. Zajednice koje žive u njima ili u njihovoj blizini najčešće se krive za krčenje šuma, ali ne mala potražnja za drvetom zapravo dolazi iz drugih mjesta, često iz drugih, udaljenih država. Zaštita šuma u području kritičnih vodotokova je presudna – jer sve velike rijeke kao što su na primjer Amazona, Nil, Ind, Yangtze kao i druge velike rijeke imaju svoje izvore u planinama. Usprkos tome, zbog konstantnog uništavanja okoline, čemu su uzroci klimatske promjene, rudarska industrija, oružani sukobi te glad i siromaštvo, ta čudesna mreža planinskog života je pod stalnom prijetnjom.
Cijela populacija Kalifornije u SAD-u ovisi o vodi koja dolazi s planina. A u Boliviji – La Plaza i El Alto gotovo 1,4 milijarda ljudi ovisi isključivo o vodi iz okolnih ledenjaka koji su sve više ugroženi zbog klimatske promjene, dok u Kini, jugoistočnoj Aziji i južnoj Aziji tri milijarde ljudi ovise o tzv. vodenim tornjevima tibetske visoravni. ÄŒak šezdeset planina u Bosni i Hercegovini ima vrhove iznad 1500, a vrhove više od 2000 metara nadmorske visine ima 11 planina. Obilježavanjem ovog dana naglašava se važnost postavljanja granica u iskorištavanju planinskih područja kao i podsticanje stvaranja partnerstva koje će donijeti pozitivne promjene planinama, šumama i gorama.
Planine su važne za:
* Voda – planine su visinski rezervoar vode, koje opskrbljuju našu planetu sa 60 do 80 posto cjelokupne pitke vode.
* Turizam – planinske destinacije privlače oko 15 do 20 posto svjetskog turizma i predstavljaju oblasti važne kulturne raznolikosti, znanja i tradicije.
* Hrana – planine su važni centri poljoprivrednog biodiverziteta gdje se uzgajaju mnoge namirnice kao što su riža, krompir, kinoa, paradajz i ječam.
* Mladi – uprkos prekrasnim pejzažima, život u planinama može biti težak, naročito za mlade na selu. Zbog toga mladi sve češće odlaze u gradove i tamo ostaju.
* Autohtono stanovništvo – u mnogim planinskim područjima, dominiraju drevne autohtone zajednice koje posjeduju i održavaju dragocjeno znanje, običaje,tradiciju i jezike.
* Biodiverzitet – polovina svjetskih žarišta biodiverziteta koncentrirana je na planine, a planine podržavaju približno jednu četvrtinu kopnene biološke raznovrsnosti
Mount Everest je najviša planina na svijetu (ako se visina računa od morske površine). Njen vrh se nalazi u istočnom dijelu Himalaja,na kineskoj strani granice s Nepalom. Visina iznosi 8848 metara.
Mt. Everest ima dvije glavne rute za penjanje, jugoistočnu iz Nepala i sjeveroistočnu iz Tibeta, kao i druge, koje su manje u upotrebi. Edmund Hillary je koristio jugoistočni, tehnički lakši pristup.
Zona iznad 8000 metara se naziva Zona smrti, zbog velikih prijetnji po život penjača, uzrokovanih hladnoćom i smrzavanjem, nedostatkom kiseonika, jakim vjetrom i klizanjem. Osoba koja je povrijeđena i ne može sama hodati je u životnoj opasnosti jer je nošenje drugog skoro nemoguće. Helikopter ne može doći na tu visinu. Do kraja 2009., 216 ljudi je izgubilo život penjući se na planinu a 150 tijela nije nikad prikupljeno. Neka su vidljiva nedaleko od staza za penjanje, usput.
Posljednje zrake sunca na Everestu u sumrak.
Planinarstvo obuhvaća sve čovjekove djelatnosti izravno i neizravno vezane uz vlastonožno kretanje u planinskim predjelima. Planinarstvo nije besciljno lutanje po brdima i osvajanje već osvojenih vrhova s kojih ćemo ionako ubrzo morati sići; naprotiv, planinarstvo je način i stil života, čitav niz aktivnosti koje suvremenom čovjeku život čine ugodnijim, zanimljivijim i nadasve ljepšim. Biti planinar znači obilaziti i upoznavati ljepote Zemlje, uživati u prekrasnim gorskim vidicima, stjecati nove prijatelje.
Planinarstvo u osnovi nije sport, jer tu nema natjecateljske borbe, koja je bitno obilježje svakog sporta.Odlazak u prirodu i kretanje na čistom gorskom zraku predstavlja aktivan način odmora, koji unatoč uloženom fizičkom naporu, čovjeka ispunjava novom snagom i zadovoljstvom.
Klimatoterapija na planini pročišćuje pluća, jača srce, uravnotežuje duh…
Planinska klima odlikuje se čistim zrakom s visokom koncentracijom kisika, a niskim atmosferskim tlakom, s manje vlage i sparine koja je česta u nizinskim područjima.
Zračne kupke
Planinski zrak prožet je osvježavajućim “dahom” šume i ljekovitog bilja s planinskih livada, pa je melem za sve dišne bolesti (upala sinusa, bronhitis, astma, upala pluća), uključujući i dišne alergije,ako alergeni nisu prisutni na nadmorskoj visini na kojoj boravite.
Boravak na planini blagotvoran je i za osobe s kardiovaskularnim i neurološkim tegobama. Za jačanje i pročišćenje krvotoka preporučuju se takozvane zračne kupke (udisanje svježeg zraka tijekom opuštajuće aktivnosti poput šetnje ili meditacije) koje također pomažu protiv stresa i tjeskobe.
Spokoj bez buke
Dubokim udahom doslovce se punite energijom i spokojem. Pravi je melem za dušu i to što su planinski zvukovi prirodni, bez umjetno izazvane buke. Nenadmašna prirodna psihoterapija su i prekrasni prizori poput promatranja izlaska i zalaska sunca s planinskih vrhunaca; pogleda u zvjezdano nebo bez svjetlosnog zagađenja grada, ili u zeleno “more” šume…
Zagrli drvo, napuni se pozitivnom energijom i skuhaj ljekoviti čaj
Važnu ulogu u postizanju ravnoteže ima tjelesna aktivnost – kretanje brdovitim predjelima razgibava cijelo tijelo, razvija koordinaciju, povećava izdržljivost.
Na planini je osobit užitak prepustiti se sunčevoj svjetlosti koja je iznimno važna za imunitet i raspoloženje, ali ne zaboravite da je zbog veće nadmorske visine sunčevo UV zračenje jače, pa se suncu izlažite umjereno i koristite kreme s visokim zaštitnim faktorom.
Pripremila:
Referent za ekologiju i zaštitu šume
dipl.ing.agr. Elvira Omić
Zadnja izmjena: 06. 03. 2024.
