Svjetski dan šuma obilježava se 21. marta širom planete, i to od 1971. godine, kada je Generalna skupština Evropske poljoprivredne konfederacije donijela odluku da dan proljećne ravnodnevnice na sjevernoj, odnosno jesenje ravnodnevnice na južnoj Zemljinoj hemisferi bude posvećen šumama. Cilj je bio da se ukaže na značaj šuma i njihov uticaj na opstanak čovječanstva. Šume doprinose ravnoteži kisika, apsorbiraju ugljen-dioksid, zaustavljaju čestice prašine i pepela, štite od štetnog djelovanja vjetra, štite riječna područja i izvorišta voda. Šume utječu na pročišćavanje atmosferskih voda, pozitivno djeluju na klimu, štite tlo od erozije, te osiguravaju staništa za mnogobrojne vrste flore i faune.One danas pokrivaju nešto više od 30 odsto ukupnih kopnenih površina Zemlje – prostiru se na oko četiri milijarde hektara.
Ovogodišnjim aktivnostima želi se istaći uloga ne samo šuma nego i svih vrsta drveća koja rastu izvan šuma. Šume pokrivaju trećinu kopnene površine planete Zemlje, biološki su najraznovrsniji ekosistemi na kopnu, u kojima obitava više od pola kopnenih vrsta životinja, biljaka i insekata. Uprkos svim neprocjenjivim ekološkim, privrednim, društvenim i zdravstvenim dobrobitima, čovjek uništava te iste šume bez kojih ne može živjeti. Krčenje je i dalje ozbiljan problem u cijelom svijetu. Prema podacima UN-a, godišnje se uništi oko 13 milijuna hektara šume; 12-20% emisija stakleničkih plinova u svijetu, koji prouzrokuju klimatske promjene, izazvano je upravo krčenjem šuma. (preuzeto sa web stranice FMPVŠ)
U Federaciji Bosne i Hercegovine šume i šumska zemljišta se prostiru na površini od oko 1.522.900 ha ili oko 48% površine. Ukupna zaliha svih državnih šuma je procijenjena na 161.997.182 m3, sa prosječnom zalihom od oko 199,4 m3/ha. Odnos državnih i privatnih šuma je 82:18%. Zbog značajne devastacije, dugog produkcionog perioda, privrednog značaja šumarstva, povećanih zahtjeva za korištenje općekorisnih funkcija šuma kroz izdvajanje zaštitnih šuma i šuma sa posebnom namjenom, u narednom periodu šumama treba posvetiti posebnu pažnju slijedeći jedan integralni pristup, koji objedinjuje obaveze onih koji se bave upravljanjem ovim resursom i unapređenjem svijesti i znanja svih zainteresnih skupina, kao i donošenjem i provedbom obavezujućih zakona. Ciljevi trebaju biti poduzimanje neophodnih aktivnosti i mjera na unapređenju organizacije upravljanja šumama, očuvanju prirodne strukture i općekorisnih funkcija šuma, zaštite okoliša itd.
Kako bi ukazali na navedene izazove te naglasili vitalnu ulogu koju šume igraju u zaštiti planete Zemlje i opstanku živoga svijeta, Organizacija za hranu i poljoprivredu UN-a je izradila jednominutni video spot u kojem se predstavlja Međunarodni dan šuma.
http://www.videoarhiv.gov.ba/view.php?v=z61cjnF5
U povodu obilježavanja Svjetskog dana šuma, u organizaciji Asocijacije inžinjera i tehničara šumarstva FBiH (UŠIT), 21. marta je u prostorijama Akademije nauka i umjetnosti BiH održana promocijafotomonografije “Šume BiH”. U skladu sa osnovnom djelatnošću, a to je zalaganje za usmjeravanje strategije šumarstva te odnosa društva prema šumi kao najznačajnijem faktoru biosfere, zaštita i prezentacija prirodnih resursa i njihovo racionalno korištenje, UŠIT je uz finansijsku podršku Fonda za zaštitu okoliša FBiH pokrenuo i uspješno realizirao projekat „Fotomonografija šume BiH“, koja za posebno odabrane ciljne grupe prezentira različite biljne zajednice, kao i pojedine predstavnike flore i faune na području BiH. Fotomonografija “Šume BiH” dokumentuje realno stanje vegetacije i prirodnih šumskih ekosistema u BiH, i kao takva obuhvata reprezentativne objekte u vegetacijskom, florističkom, faunističkom, geološkom i hidrološkom smislu. Cilj cjelokupnog projekta jeste promoviranje i podizanje općeg nivoa znanja o šumskim ekosistemima i njihovom značaju za društvo, te afirmacija i promocija prirodnih resursa BiH, zaštite i očuvanja okoliša i drugih oblasti koje su usko vezane za šumske ekosisteme u BiH u kontekstu ekonomskih, ekoloških i socioloških efekata, kao i unapređenje svih aspekata zaštite prirodnih resursa u BiH.
Jedno drvo godišnje proizvede 145 kg kisika
Jeste li znali da u BiH postoji čak 12 prašuma, a najveća od njih je Bobija koja se nalazi na području Grmeča. Svi su čuli za čuvenu prašumu Perućicu, koja se nalazi u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine, ali je javnosti manje poznato da na području Grmeča postoje tri prašume, a dvije se prostorno nalaze na teritoriju Općine Sanski Most. Na području Bosne i Hercegovine danas postoji 12 prašuma, a jedna od najvećih je prašuma Bobija, koja se nalazi na području Grmeča u administrativnom sastavu općine Sanski Most, te bi je trebalo više promovirati, ali i sve ostale.
“Prašuma Bobija se prostire na površini od preko stotinu hektara i u njoj su najzastupljenija stabla bukve i jele, bijelog i crnog bora, hrasta, javora, brijesta, jasena i smreke. Evropske prašume se razlikuju od prašuma u tropskom pojasu kako po vegetaciji, tako i po biodiverzitetu, a ono što ovdašnje prašume razlikuje od šuma jeste činjenica da čovjek nije imao nikakav utjecaj na njihovu dinamiku rasta i razvoja”
Prašume imaju veliki značaj za biljni i životinjski svijet, ali i da su sadašnjim zakonskim mjerama nedovoljno zaštićene. U slučaju elementarnih nepogoda poput požara, olujnih vjetrova i slično ne postoje planovi za odgovarajuću reakciju, ali ni preventive za očuvanje ovih eko-sustava. Kada je riječ o prašumi Bobija,treba istći kako se u njenoj blizini nalazi i poznati prirodni fenomen,estavela zvana Bobijaško oko,i sve to čini jedinstvenu prirodnu cjelinu.
Bobijaško oko je estavela, odnosno prirodna rupa ili jama u koju voda uvire i iz koje s vremena na vrijeme izvire. Ali ono nije izvor.
Estavela funkcioniše po principu spojenih posuda jer je spojena sa podzemnim kanalima i vodama. Kada je vrijeme padavina, vode sa okolnih planina i područja podzemnim kanalima napune estevelu, pa se voda iz nje izlije na okolno polje.
U suprotnom slučaju, padavine prestanu, dođe suša i voda iscuri kroz estavelu kao kroz sifon. Lokalno stanovništvo ljeti tu napaja stoku i sklanja se od vrućine.
Strateški plan UN za šume do 2030. pruža globalni okvir za djelovanje na svim nivoima za održivo upravljanje svim vrstama šuma i drvecÌa izvan šuma i za zaustavljanje krčenja (deforestacija šuma) i degradacije šuma. Istorijski sporazum o ovom planu zaključen je na posebnoj sjednici UN Foruma o šumama u januaru 2017. i nakon toga ga je Generalna skupština UN usvojila u aprilu 2017.
Strateški plan UN za šume do 2030. pruža globalni okvir za djelovanje
Suštinu plana čini šest Globalnih ciljeva za šume i 26 povezanih ciljeva koji bi trebalo da se dostignu do 2030.
ŠUME
- Pokrivaju oko 30% kopna na planeti
- Dom su za 80% svih kopnenih vrsta
- Pružaju ekosistemske usluge od pročišcÌavanja vazduha i vode do proizvodnje hrane, lijekova i proizvoda od drveta i papira
- Važni su apsorberi CO2, i to količine od oko dvije milijarde tona godišnje
- Veliku štetu nanose im suše izazvane klimatskim promenama
- Krčenje šuma uglavnom je posljedica obezbjeđivanja prostora za poljoprivredu velikih razmjera
- Godišnja stopa krčenja šuma smanjena je za više od 50%.
Šumska prostranstva u miru i tišini nastavljaju da proizvode vazduh i osiguravaju opstanak života na Zemlji, podsjećaju iz Centra za životnu sredinu, javlja Anadolu Agency (AA).
Dodali su kako je oko 50 posto površine Bosne i Hercegovine prekriveno šumama. ‘I što je još važnije, naše šume su u najvećem procentu prirodne šume, sačinjene od naših (autohtonih) vrsta drveća. Naše šume, nasuprot mišljenjima mnogih, nisu samo ‘fabrike’ za proizvodnju drvne sirovine. Šume nam obezbjeđuju i vodu i vazduh, štite od erozija, bujica, poplava. One su stanište za život mnogih vrsta biljaka i životinja, a karakteristika šuma Balkana je bogatstvo diverziteta’, navodi se u saopćenju. Podsjećaju da šumska prostranstva diljem planete nestaju u potrebama za novim poljoprivrednim prostranstvima, izgradnjom infrastrukture, iskorištavanjem mineralnih sirovina i drugo. ‘Nestankom šuma mnogobrojne vrste životinja gube svoja trajna staništa i u konačnici i same životinjske vrste nestaju. Svi živi organizmi su staništa za brojne mikroorganizme (viruse, bakterije i sl.). Kao sva živa bića i virusi se bore za svoj opstanak. Nestankom njihovih domaćina (divljih životinja) ovi mikroorganizmi u borbi za opstanak traže novog domaćina, a sveprisutni čovjek s nekoliko milijardi jedinki djeluje kao veoma primamljiv domaćin. Mnogi virusi i bakterije su preslabi za nas, mnogi se ne uspijevaju adaptirati (mutirati) i prilagoditi za život na preostalim (drugim) vrstama. ‘Danas, u doba korone, svi koji žive u gusto naseljenim mjestima BiH zavide ljudima koji žive bliže prirodi i šumi, jer boravak u takvom prostoru daje iskonski osjećaj sigurnosti i zaštite. ÄŒuvajmo jedni druge, smanjimo društvene kontakte, a kada doba korone prođe čuvajmo šume, jer one čuvaju nas.
Pandemije poput trenutne koja je uzrokovana koronavirusom su rezultat ljudskog uništavanja prirode, smatraju lideri Ujedinjenih naroda, Svjetske zdravstvene organizacije i Svjetskog fonda za prirodu. Oni objašnjavaju da će situacija u budućnosti biti samo još gora ukoliko ovako nastavimo.
Ilegalna i neodrživa trgovina divljim životinjama i uništavanje šuma i drugih divljih staništa razlog su što raste broj bolesti koje prelaze sa divljih životinja na ljude, kazali su lideri UN-a, WHO-a i WWF-a The Guardianu.
Oni su dodali još da svijet decenijama ne razmišlja o ovoj surovoj realnosti u kojoj živi, a pozvali su države na zeleni i zdravi oporavak od pandemije. Poručili su da prirodu moramo vrednovati kao osnovu zdravog društva umjesto upornog pokušavanja da sačuvamo i zaradimo novac uništavajući okolinu, zdravstveni sistem i društvene sigurnosne mreže. Takav način se pokazao da vodi do lažne ekonomije koja će nam doći na naplatu mnogo puta.
Svjetski fond za prirodu je upozorio da će u budućnosti rizik od novih bolesti koje na čovjeka prelaze sa životinja biti viši nego ikada te da takva situacija ima potencijal da potpuno uruši zdravstvo, ekonomiju i globalnu sigurnost. Početkom Juna je UN-ov šef okoliša i vodeći ekonomista rekao da je pandemija koronavirusa SOS signal za preduzetništvo kazavši da trenutna ekonomija ne shvata da čovjekovo bogatstvo zavisi od zdravlja prirode. “Vidjeli smo mnoge zaraze i bolesti u prethodnih nekoliko godina – AIDS, SARS, Ebola, Zika i sve one su potekle od životinja usljed velikog pritiska na okolinu”, rekli su to resorni čelnici WHO-a, UN-a i WWF-a dodavši da su izbijanja zaraze manifestacija našeg opasnog i neizbalansiranog odnosa sa prirodom. Na kraju, britanski Guardian zaključuje sa informacijom da je 60-70 posto novih bolesti u posljednjih 30 godina dolazi upravo iz divljeg svijeta, a da je u istom periodu uništeno prirodnih prostora veličine sedam Velikih Britanija.
Kako je pandemija virusa korona povezana sa uništavanjem flore i faune?
COVID-19 je najaktuelniji primjer za to kako je ljudski utjecaj na područja bogata biodiverzitetom i staništa divljih životinja povezan sa širenjem infektivnih bolesti.
Kada se novi virus korona koncem decembra 2019. godine pojavio u kineskoj metropoli Vuhanu nije dugo trebalo da se pojave teorije zavjera: Virus je razvijen u laboratoriji koja se nalazi u blizini, glasila je jedna od teorija. Konsenzus naučnika kada je riječ o ovoj teoriji naprotiv glasi: U slučaju virusa SARS-CoV-2 riječ je o zoonozi, dakle bolesti koja se prenosi sa životinja na ljude. Najvjerojatnije virus potiče od šišmiša, koji je onda zarazio drugog sisavca prije nego što je prešao na ljude.
Iako SARS-CoV-2 sasvim sigurno nije nastao u laboratoriji, čovjek u ovoj pandemiji definitivno igra ulogu. Intervencije u prirodna staništa, smanjenje biološke raznolikosti i ometanja eko sistema čine mnogo vjerojatnijim da se ovakvi virus počnu širiti. To potvrđuje sveobuhvatna nova studija naučnika iz Australije i SAD-a.
Tako je jako porastao broj novih infektivnih bolesti. Od 1980-tih godina se njihov broj svakih deset godina više nego utrostručio. Više od dvije trećine ovih bolesti potiču od životinja. Oko 70 posto od toga potiče od divljih životinja. Brojne među njima nama poznate zarazne bolesti – ebola, HIV, svinjska i ptičja gripa – su zoonoze.
SARS-CoV-2 i bolest COVID-19 izazvana njime su nam pokazali još nešto drugo: Zbog jako umrežene svjetske populacije ovakve moderne bolesti mogu brzo prerasti u pandemiju.
Brojni ljudi su bili šokirani kojom brzinom je COVID-19 proširen širom svijeta. Pri tome naučnici već odavno upozoravaju na mogućnost izbijanja jedna takve pandemije.
Uništavanjem eko sistema stvorili smo preduvjete za to da virusi sa životinja prelaze na ljudsku populaciju, kaže Joachim Spangenberg, ekolog i zamjenik predsjednika Sustainable Europe Research institut. “Mi stvaramo tu situaciju, ne životinje”.
Krčenje šuma i intervencije u staništima
Ljudi prodiru sve dalje u područja u kojima žive divlje životinje, krče šume kako bi uzgajali stoku, idu u lov i pokušavaju dobiti resurse. Time su sve više izloženi uzročnicima bolesti koji ova mjesta – i tijela životinja u kojima obitavaju – obično nikada ne napuštaju.
“Sve više se približavamo divljim životinjama i to nas dovodi u kontakt sa tim virusima”, kaže Y”Porastom gustoće naseljenosti stanovništva i sve većom intervencijom u prirodna staništa, ne samo od strane ljudi, već i od strane naših domaćih životinja povećavamo rizik infekcije”, kaže David Hayman, koji na Massey Univerzitetu na Novom Zelandu istražuje zarazne bolesti i puteve njihovog prenošenja. No uništavanjem eko sistema povećava se ne samo vjerojatnoća njihovog prenošenja. To ima i učinak na to koliko virusa postoji u divljini i kako se ponašaju.an Xiang, profesor virologije na Health Science Center Univerziteta u Texasu.
U prošlom stoljeću uništeno je oko polovine tropskih šuma u kojima obitava oko dvije trećine svih živih bića na svijetu. Ovaj ozbiljan gubitak životnog prostora ima učinak na cjelokupan eko sistem, i na, kako kaže Hayman, dijelove koje rado zaboravljamo – infekcije.
Zadnja izmjena: 06. 03. 2024.
