Svjetski dan energetske efikasnosti obilježava se 5. marta u čast prvog sastanka svjetskih eksperata koji je održan na ovaj dan 1998. godine u Austriji, na kome se razgovaralo o energetskoj krizi u svijetu i njenim mogućim rješenjima.
Energetska efikasnost ili energetska učinkovitost je suma isplaniranih i provedenih mjera čiji je cilj korištenje minimalno moguće količine energije tako da nivo udobnosti i stopa proizvodnje ostanu sačuvane. Pojednostavljeno, energetska efikasnost znači upotrijebiti manju količinu energije (energenata) za obavljanje istog posla (grijanje ili hlađenje prostora, rasvjetu, proizvodnju raznih proizvoda, pogon vozila, i dr.). Pod pojmom energetska efikasnost podrazumijevamo efikasnu upotrebu energije u svim sektorima krajnje potrošnje energije: industriji, saobraćaju, uslužnim djelatnostima, poljoprivredi i u domaćinstvima.
Međunarodna agencija za energetiku (IEA) procjenjuje da će se u svijetu potrošnja energije povećati za 40% tokom naredne dvije decenije, što znači da vlade svih zemalja treba da sprovode posebne mjere. Dva dominantna i usko povezana problema sa kojima se svijet danas suočava jesu, sa jedne strane, nedostatak i nesigurnost u snabdijevanju energijom i sa druge strane zagađenje okoliša i klimatske promjene kao posljedica prekomjerne potrošnje energije.
Jedan od načina da se negativni uticaji smanje i da se pozitivno utiče na održivi razvoj jeste efikasno korištenje energije. Energetska efikasnost nas čini manje osjetljivim na nestašicu energije, smanjuje zagađenje i direktno utiče na poboljšanje životnih uslova. Ona podrazumijeva niz mjera koje se poduzimaju u cilju smanjenja potrošnje energije, a koje pri tome ne narušavaju uslove života i rada. Bitno je naglasiti da se energetska efikasnost nikako ne smije posmatrati kao štednja energije jer štednja uvijek podrazumijeva određena odricanja, dok efikasna upotreba energije nikada ne narušava uslove rada i življenja ali redovno doprinosi smanjenju gubitaka energije, iscrpljivanja prirodnih resursa i smanjenju negativnih uticaja na okolinu.
Mjere energetske efikasnosti obuhvataju organizacione i tehnološke mjere, te promjene ponašanja.
Mjere energetske efikasnosti :
- Zamjena neobnovljivih energenata obnovljivim
- Zamjena energetski neefikasnih potrošača efikasnim
- Izolacija prostora koji se grije
- Zamjena dotrajale stolarije u prostorima koji se griju , ugradnja solarnih kolektora
- Ugradnja mjernih i regulacionih uređaja za potrošače energije
Ona predstavlja upotrebu tehnologije za čiji rad je potrebno manje energije – tehnologije koje pomažu da uštedimo električnu i toplotnu energiju, a čijim uvođenjem ne samo da štedimo na računima, već smanjujemo zagađenje životne sredine. Kao dobar primjer možemo navesti štedljive LED sijalice koje troše manje energije od klasičnih sijalica, pri tom dajući istu količinu svjetlosti. Za svaki ušteđeni kilovat-sat električne energije, stanovnici Bosne i Hercegovine smanjuju emisiju za 521 gram ekvivalentnog CO2 .
Najveći efekti ušteda se postižu u sektoru stanogradnje, gdje je potrošnja više od 50 % odsto od ukupne potrošnje energije i u sektoru saobraćaja. Primjenom savremenih i konvencionalnih tehnologija za unapređenje energetske efikasnosti, edukacijom, podizanjem svjesti i promjenom načina ponašanja zaposlenih, moguće je ostvariti racionalno upravljanje energetskim resursima u javnim institucijama i pratećoj infrastrukturi, odnosno moguće je znatno smanjiti godišnje finansijske izdatke.
Stručne analize navode da, usljed ulaganja u energetsku efikasnost, dolazi do povećanja bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) od 0,25% do 1,1% na godišnjem nivou, te kreiranja do 963 novih radnih mjesta, po 1 milionu eura investiranih u energetsku efikasnost objekata u Bosni i Hercegovini. Ima pozitivan uticaj na stanje okoliša. Svakih 100 kWh električne energije, koje se uštede primjenom mjera energetske efikasnosti, jednako je sadnji dva drveta koja bi u toku godine apsorbirala emisiju CO2 nastalu utroškom tih 100 kWh energije.
Energetska efikasnost utiče na okoliš tako što:
• sprječava globalno zatopljenje, jer energetska efikasnost i racionalna potrošnja energije smanjuju emisiju CO2 u okoliš, te time sprječavaju rast globalne temperature
• poboljšava kvalitet zraka, jer efikasnijom upotrebom goriva za grijanje i vožnju smanjujemo emisiju stakleničkih gasova
• reducira uticaj klimatskih promjena na životinjski i biljni svijet, jer svaki gram stakleničkih gasova koji završi u zraku, vodi ili tlu direktno utiče na zdravstveno stanje biljnih i životinjskih vrsta
• smanjuje karbonski otisak pojedinca, industrije i zajednice, kroz smanjenje štetnih emisija.
Pripremila: Amela Dudaković
Zadnja izmjena: 06. 03. 2024.
