Pobijedimo zagađenje plastikom
Svjetski dan zaštite životne sredine obilježava se 5. juna i najvecÌi je međunarodni dan posvećen životnoj sredini i njenoj zaštiti. Ovaj značajan ekološki datum obilježava se od 1973. godine i prerastao je u najveću globalnu platformu za zaštitu životne sredine. Glavni ciljevi ovog događaja su podizanje ekološke svijesti i motivisanje stanovništva da aktivno razmišlja o održivom razvoju i postane njegov dio, promovisanje ključne uloge zajednica u promjeni stava prema ekološkim pitanjima, te podsticanje saradnje koja će osigurati prosperitetniju i sigurniju budućnost.
Ove godine, Svjetski dan zaštite životne sredine obilježava se pod motom “Pobijedimo zagađenje plastikom” i služi kao ključni podsjetnik da je potrebno hitno djelovati u borbi protiv globalne epidemije plastičnog otpada. Zemlja domaćin je Obala Slonovače, a fokus je na rješenjima za smanjivanje zagađenja plastikom. Među brojnim organizacijma i ustanovama, koje su i ove godine obilježile ovaj značajan ekološki datum, svrstalo se i Šumsko-privredno društvo „Unsko-sanske šume“ d.o.o Bosanska Krupa. Iako je ranije bilo predviđeno da se provede šira ekološka akcija, zbog izuuetno nepovoljnih vremenskih uvjeta, predviđene aktivnosti provedene su u manjem obimu. Zaposlenici Unsko-sanskih šuma, ovom prilikom, proveli su akcije čišćenja i uređenja krugova poslovnih zgrada i drugih objekata ŠPD-a. Prikupljeni otpad u kojem je ponajviše bilo plastike uredno je odložen u kontejnere.
Kako je istaknuto na službenoj web stranici Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, plastika je važan i sveprisutan materijal kako u gospodarstvu, tako i u našem svakodnevnom životu i stoga je nemoguće zamisliti život bez nje. „Plastična ambalaža pomaže produžiti životni vijek proizvoda i doprinosi smanjenju bacanja hrane. S druge strane, visoka proizvodnja i upotreba proizvoda od plastike, te nedostatak održivog sistema gospodarenja otpadom, dovodi do ekoloških problema koje treba hitno riješiti.
Velike količine plastičnog otpada odlažu se iz izvora na kopnu i moru, te stvaraju znatnu štetu za gospodarstvo i okoliš. Prema podacima UN-a, svake godine se proizvede više od 400 miliona tona plastike- od čega je polovina dizajnirana da se koristi samo jednom. Manje od 10% plastičnog otpada se reciklira, a procjenjuje se da 19-23 miliona tona godišnje završi u jezerima, rijekama i morima, što predstavlja veliku opasnost za životinjski i biljni svijet. Svake godine plastični otpad ubije 1,5 miliona ptica, riba, kitova i kornjača koji ga zamjenjuju sa hranom. Osim toga, plastika se u moru pod uticajem UV zraka, djelovanjem vjetra i valova usitnjava u sve manje i manje dijelove do veličine mikro (< od 5 mm) ili nanoplastike (< od 1μm). Zbog mikroskopske veličine, teško ju je povezati s izvorom onečišćenja i ukloniti iz okeana. Ovakve mikročestice su netopljive u vodi, a zbog malih dimenzija mali morski beskičmenjaci ih lako progutaju. Na taj način ulaze u prehrambeni lanac i dospijevaju na sto čovjeka.
Ukoliko ne promijenimo način na koji proizvodimo, koristimo i odlažemo plastiku, procjenjuje se da bi se količina plastičnog otpada koji ulazi u vodne ekosisteme do 2040. godine mogla skoro utrostručiti. Spaljivanje plastičnog otpada je najopasniji način njegovog zbrinjavanja, jer se na taj način oslobađaju najveće količine dioksina. Dokazano je da dioksin i u malim količinama uzrokuje mnoge bolesti: tumore, bolesti endokrinih žlijezda, dijabetes, bolesti kože, a utiče negativno na plodnost i funkcije mozga (pamćenje).
Stoga je potrebna sistemska promjena kako bi se zaustavio protok plastičnog otpada koji završava u okolišu. Evropska komisija je 16. januara 2018. godine u Strasbourgu objavila Evropsku strategiju za upravljanje plastičnim otpadom, koja je dio paketa o kružnoj privredi. Cilj Strategije je da se do 2030. godine sva plastična ambalaža reciklira, te ograniči njena jednokratna upotreba. U ovome najveću ulogu imaju vlade zemalja i industrija, ali i svi ostali akteri.
S ciljem smanjivanja zagađenja životne sredine plastikom, prihvaćen je postupak gospodarenja otpadom tzv. načelo „četiri R“:
Reduction– smanjenje i sprječavanje nastanka otpada postavljanjem tehničkih standarda, razvojem čistih tehnologija.
Reuse– ponovna upotreba otpada koja se zasniva na direktnoj ponovnoj upotrebi ambalaže ili drugog materijala.
Recycling– reciklaža kao postupak koji se zasniva na ponovnoj upotrebi ambalaže ili materijala uz prethodnu pripremu.
Recovery– regeneracija materijala i energije kao postupak zasnovan na toplotnom, hemijskom ili fizikalnom pretvaranju materijala, da bi se ponovo proizveo materijal ili energija.
Svaki pojedinac takođe može dati svoj doprinos u borbi protiv zagađenja plastikom tako što će koristiti platnene umjesto najlonskih kesa, kupovati proizvode koji se mogu reciklirati ili su izrađeni od recikliranih materijala, odvajati plastični otpad i odlagati ga u propisane kontejnere, ne bacati ga u korita rijeka, u jezera, more, šume itd.“ Istaknuto je na službenoj web stranici Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine.
Zadnja izmjena: 06. 03. 2024.
