Svjetski dan klimatskih promjena, u svijetu se obilježava 4. novembra s ciljem skretanja pažnje javnosti na globalne klimatske promjene koje su nastale krivicom čovjeka. Na ovaj značajan ekološki datum, u cijelom svijetu se organiziraju razne aktivnosti i kampanje kojima se želi informirati i upozoriti javnost na eventualne negativne posljedice koje ovakve promjene mogu da izazovu. Među brojnim organizacijama, ustanovama i udruženjima koje su obilježile Svjetski dan klimatskih promjena svrstalo se i ŠPD “Unsko-sanske šume” d.o.o Bosanska Krupa, čiji su mladi inžinjeri šumarstva organizirali ekološki čas za učenike osnovnih škola. Konkretan primjer zabilježili smo u Prvoj osnovnoj školi u Bosanskoj Krupi gdje je za učenike petog razreda, upriličena prigodna prezentacija o temi održivog gazdovanja šumama u uslovima klimatskih promjena. Prezentaciju je pripremila Samra Harbaš, MA ekologije, na način koji je razumljiv ovom uzrastu.
Cilj obilježavanja ovog ekološki značajnog datuma je podizanje svijesti o važnosti i značaju zaštite životne sredine, kako bi se održali normalni klimatski uvjeti važni za normalan rast i razvoj svih živih organizama. Taj cilj se može postići očuvanjem biološke raznovrsnosti, održivim korištenjem prirodnih resursa, smanjenjem zagađenja i pretjerane potrošnje energije.
Klimatske promjene predstavljaju jednu od tema koja će obilježiti 21. vijek i problem zbog koga će biti sprovedene različite aktivnosti na svim lokalitetima širom svjeta, a u cilju adaptacije i mitigacije. U historiji planete Zemlje, kao posljedica prirodnih geofizičkih i astronomskih faktora dešavale su se promjene klime uslovljene promjenom položaja planete Zemlje u odnosu na Sunce (promjene u ekscentričnosti, nagibu planete, položaju zemljine ose), usljed tektonskih aktivnosti Zemlje (vulkanske erupcije, tektonska pomjeranja, promjene inklinacije), udara asteroida i slično, dok su današnje klimatske promjene uglavnom posljedica antropogenih aktivnosti.
Antropogene (ljudske) aktivnosti koje najviše doprinose klimatskim promjenama vezuju se za korišćenje fosilnih goriva u saobraćaju, industriji i energetici, čemu svjedoči činjenica da je prosječna globalna temperatura u današnje vrijeme viša za 1,5°C u odnosu na predindustrijski period. Promjene koje su registrovane prethodnih, kao i one koje se predviđaju za narednih 80 godina smatraju se da su nastale kao rezultat čovjekovih aktivnosti, a ne kao posljedica prirodnih promjena u atmosferi.
Efekat staklene bašte je veoma važan kada govorimo o klimatskim promjenama pošto se odnosi na gasove koji Zemlju održavaju toplom i kojima pripada najveća zasluga za postojanje života na njoj. Najnovije studije pokazuju da su klimatske promjene i globalno zagrijavanje direktno prouzrokovale nestajanja pojedinih vrsta organizama. Klimatske promjene velika su prijetnja današnjem svijetu, ali svatko može pomoći u borbi protiv njih i stvaranju sigurnije budućnosti. Riječ je o aktivnostima ljudi koje utječu na Zemljinu klimu jer uzrokuju ispuštanje velikih količina stakleničkih plinova, koji se zadržavaju u Zemljinoj atmosferi zajedno s plinovima koji su u njoj prirodno prisutni.
Ti dodatni staklenički plinovi uglavnom nastaju izgaranjem fosilnih goriva radi proizvodnje energije, ali i drugim ljudskim aktivnostima kao što su sječa prašuma, poljoprivreda, uzgoj stoke, proizvodnja hemikalija i gomilanje toksičnog otpada. Ugljikov dioksid (CO2) staklenički je plin koji najčešće nastaje zbog ljudskog djelovanja. Dodatni plinovi pojačavaju „efekt staklenika” na atmosferu našeg planeta i tako uzrokuju brz porast temperature Zemlje, što dovodi do velikih promjena klime.
Povećanje koncetracije gasova sa efektom staklene bašte, dovodi do zadržavanja toplotnih infracrvenih Sunčevih zraka koji na taj način zagrijavaju atmosferu, a time i ostale medijume životne sredine, izazivajući brojne i dalekosežne posljedice za cjelokupnu ljudsku zajednicu, koja je i pored naprednog tehnološkog razvoja i dalje suštinski vezana za prirodne resusre i ekosisteme i direktno zavisi od procesa koji se u njima odvijaju. Direktne posljedice klimatskih promjena dovode do porasta temperature, izmjena režima padavina, topljenja leda, a time i porasta nivoa mora i okeana, čime se smanjuju i ugrožavaju staništa mnogih biljnih i životinjiskh vrsta, ali i prostora koje naseljavaju ljudi, stvrajući uz to i značajne negativne socio-ekonomske posljedice.
Adaptacija i ublažavanje posljedica klimatskih promjena zahtjevaju prilagodljiv način upravljanja, koji omogućava uključivanje svih važnih sektora, prvenstveno poljoprivrede, vodoprivrede, šumarstva, zaštite prirode, javnog zdravlja i energetike. Naša planeta se suočava sa urušavanjem cijelih ekosistema, masovnim izumiranjem biljnih i životinjskih vrsta. Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) navodi da će temperatura na globalnom nivou do 2040. godine porasti za 1,5˚C, a do kraja ovog stoljeća za velikih 5˚C. Svjetska meteorološka organizacija (WMO) navodi da je period 2011-2020 bilo najtoplije desetljeće ikad zabilježeno u historiji čovječanstva.
Prema Indeksu globalne prilagodbe (GAIN Index), Bosna i Hercegovina se nalazi na vrlo visokom 34. mjestu po ranjivosti na posljedice globalnog zagrijavanja. Sa druge strane, na ljestvici spremnosti na posljedice klimatskih promjena, nalazimo se na poražavajućem 113. mjestu, te smo time ubjedljivo najlošije rangirana europska zemlja. Međutim, veoma je važno istaći da naši eksperti redovno ukazuju na ovu problematiku i kontinuirano podnose najnovije izvještaje o emisiji stakleničkih plinova u BIH i rade na strategijama za ublažavanje posljedica klimatskih promjena. Tako je BiH jedna od 47 svjetskih zemalja, te druga na Zapadnom Balkanu, koja je dostavila Plan prilagođavanja na klimatske promjene (NAP) Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (UNFCCC). Analiza klimatskih elemenata za period 1961-2018 ukazuje da su godišnje temperature u porastu u cijeloj zemlji. Klimatske promjene na području Bosne i Hercegovine uzrokovane su uglavnom akumulacijom stakleničkih plinova, većinom ugljendioksida u nižim slojevima atmosfere. Najznačajniji izvor ugljendioksida je energetski sektor koji pridonosi oko 53% cjelokupnim emisijama, slijedi poljoprivreda (14%), industrijski procesi (6%) i otpad (5%), kako se navodi u Trećem nacionalnom izvještaju o emisiji stakleničkih plinova Bosne i Hercegovine. Prema najekstremnijem klimatološkom scenariju (RCP8.5), do 2035. godine prosječna temperatura u Bosni i Hercegovini će se povećati za 1,5°C. Za razdoblje 2036 – 2065. porast je u rasponu od 1,5°C do 3°C, a za razdoblje 2081 – 2100. u rasponu od 2,5°C do 5°C. Posebno se ističe porast maksimalnih dnevnih temperatura za mjesece juni – juli – august, kada je porast temperature u većem dijelu zemlje veći od 5°C. Klimatske promjene će imati negativne efekte na sve sektore u BiH, posebno izražene na poljoprivredu, vodne resurse, šumarstvo, turizam, ljudsko zdravlje, ali prije svega na biodiverzitet.
Zadnja izmjena: 04. 11. 2025.
