INTERNACIONALNI DAN KLIME

13.05.2022. - Referent informisanja


Svjetski dana klimatskih promjena obilježava se 15. maja 
u više od 170 država svijeta, kao opomena na globalne promjene klime nastale pod utjecajem čovjeka.

Planeta zemlja i životna sredina danas su uslijed čovjekovih aktivnosti, izložene velikim promjenama od kojih klimatske stvaraju sve veću zabrinutost. Klimatske promjene nastaju zbog povećanog efekta staklene bašte. Ljudi u svakodnevnom životu i aktivnostima proizvode gasove koji prave efekat staklene bašte i oni prouzrokuju globalno zagrijavanje planete zemlje. 

Posljedice poremećaja klime se jasno ogledaju u porastu temperature, nestajanju nekih biljnih i životinjskih vrsta, sve izražajnijim sušnim periodima, kao i učestalim poplavama, kako u svijetu tako i u našoj zemlji. Šuma kao prirodni resurs, predstavlja značajan faktor stabilnosti klimatskih elemenata i pojava i na taj način vrši veliki utjecaj na stabilnost svih ekosistema.

Zemlje članice Evropske unije imaju jasan cilj, da do 2030. godine smanje emisije štetnih gasova sa efektom staklene bašte za 55 % , a da do 2050. dostignu klimatsku neutralnost.

Klimatske promjene i šume su suštinski povezani. Brojni su faktori koji utječu na zdravlje šume, a klima je samo jedan od njih Sa jedne strane, globalna promjena klime je već pogodila šume kroz povećanu srednju godišnju temperaturu, promjenom količine padavina i sve češćim ekstremnim vremenskim događajima.

Šume pružaju bitne usluge ekosistemu : pomažu u očuvanju tla od erozije, dio su kružnog toka vode, štite biološku raznolikost kao stanište brojnih životinjskih i biljnih vrsta te utječu na lokalnu klimu. Zdrave šume ključne su u borbi protiv klimatskih promjene jer kroz fotosintezu pretvaraju ugljični dioksid u kisik.

Kjoto protokol je protokol koji je dodatak United Nations Framework Convention on Climate Change (UNFCCC), tj Konvenciji Ujedinjenih Nacija o klimatskim promjenama, koji je usmjeren na borbu protiv globalnog zagrijavanja. UNFCCC je međunarodni ekološki sporazum koji se tiče postizanja stabilizacije koncentracije gasova koji izazivaju efekat staklene bašte (gasovi staklene bašte) u atmosferi, na nivou koji bi sprečio kritične antropogene promjene klimatskog sistema Zemlje.

Prihvatajući značaj globalnog problema klimatskih promjena, i uvažavajući potrebu da se preduzmu mjere za suzbijanje posljedica ovih promjena, BiH je ratifikovala UNFCCC u septembru 2000 .god., a Kjoto protokol u aprilu 2007. god i još uvijek nije započela implementaciju ovih medjunarodnih ugovora zbog nedovoljnih kapaciteta i nepoznavanja zahtjeva ovih konvencija. Ratifikacija Kjoto protokola je za BiH otvorila mogućnosti da smanji emisije stakleničkih gasova i mobiliše resurse za čiste tehnologije, te da tako doprinese održivom razvoju zemlje. Ovo, medjutim, zahtjeva značajne institucionalne kapacitete koje u BiH još nisu uspostavljeni i razvijeni. Uspostavljanje adekvatnog institucionalnog okvira za učešće u Kjoto protokolu bi bio snažan signal medjunarodnoj zajednici i potencijalnim investitorima da je zemlja spremna za implementaciju Kjoto protokola.

Kako su klimatske promjene do sada utjecale na šume?

Da bi se dao odgovor na ovo pitanje bilo je neophodno osmatrati promjene rasprostranjenja drvenastih vrsta, učestalost suša i požara i aktivnosti štetočina, a potom uočene razlike dovesti u vezu sa klimatskim promjenama. Ispostavilo se da zbog promjene klimatskih uslova neke vrste šire svoje stanište, dok se druge povlače i nestaju. Takođe, duži sušni periodi ne prijaju mnogim vrstama, a često su praćeni i razornim požarima. Pored svega toga utječu i na aktivnost štetočina, a već oslabljena stabla postaju lak plijen.

Do sada su prepoznate određene promjene u evropskim šumama kao što je sušenje i smanjenje prirasta evropske bukve koje se dovode u vezu sa promjenom klime. U planinskim oblastima Španije ovo je direktno povezano sa porastom temperature vazduha. Već sada je nakon sušnog perioda u pojedinim evropskim regionima registrovana povećana aktivnost štetočina. Takođe, toplije zime doprinose opstanku štetnih insekata, kao što su potkornjaci. To omogućava da veći broj jedinki preživi iz sezone u sezonu i nastavi da narušava drvenaste vrste. 

Porast temperature i promjena rasporeda padavina (duži sušni periodi) će dovesti do toga da oblasti koje su trenutno pogodne za određene vrste drveća u budućnosti to više neće biti. U Evropi se očekuje pomjeranje vrsta  ka sjevernijim (najčešće hladnijim) i višim oblastima jer temperatura sa porastom nadmorske visine na svakih 100 metara opada 0.6°C. To znači da će sudbina mnogih vrsta zavisiti od sposobnosti migracije. Neke vrste su relativno uspješne u seobi kao što su predstavnici topola i breza, dok su hrastovi jako spori. Zbog toga će ključno biti koliko će se brzo desiti klimatske promjene. Naučnici su zabrinuti da se klimatske promjene dešavaju prebrzo  i da šume neće uspeti da migriraju na vrijeme.

Temperatura vazduha, vlažnost i vjetar direktno utječu na učestalost pojavljivanja požara. Predviđene više temperature, duži sušni periodi u kombinaciji sa vjetrom će povećati rizik od pojave i širenja požara u čitavoj Evropi.

Neke od prognoza kažu da bi srednja globalna temperatura do 2100. godine mogla da se poveća i za 4,5 °C. Dok neki naučnici upozoravaju da, ukoliko se odmah ne preduzmu drastične promjene, do kraja 2100. godine ljeta bi mogla da traju šest mjeseci, a zime svega dva.

Zbog toga se apeluje da se što prije preduzmu hitne i drastične mjere u borbi protiv klimatskih promjena. Protiv globalnog zatopljenja, ničim se tako djelotvorno ne može boriti kao masovnim pošumljavanjem, kažu stručnjaci. Šume čine 30% površine Zemlje i osnovno su stanište miliona vrsta i bitan su izvor čistog vazduha i vode, te igraju suštinsku ulogu u borbi protiv klimatskih promjena. Neophodno je raditi na sprječavanju nestanka prirodnih staništa i biodiverziteta, koji su naše zajedničko nasljeđe.

Pripremila : Amela Dudaković 




Podijeli: