Zdravstveno stanje šuma pitomog kestena

Napisano od strane

Šume pitomog kestena predstavljaju izuzetno vrijedan prirodni resurs Unsko-sanskog kantona. Bosna  i  Hercegovina u  Europi zauzima  sedmo mjesto po  površini  šuma pitomog kestena, koji raste  uglavnom  kao  samoniklo  drvo. Zbog povoljnih ekoloških uvjeta, najveće površine zastupljene su na sjeverozapadu države u Unsko-sanskom kantonu gdje se nalazi preko 6000 hektara kestenovih šuma u državnom i privatnom vlasništvu što čini 80 % šuma pitomog kestena na nivou Bosne i Hercegovine. Sa sigurnošću možemo reći da su šume pitomog kestena jedan od simbola ovog dijela naše domovine od kojeg ovisi i egzistencija određenog broja ovdašnjih stanovnika. Šume pitomog kestena danas su u znatnoj mjeri ugrožene ponajviše zbog štetnog djelovanja ljudi (ilegalne sječe, šumski požari i uzurpacije zemljišta) ali i zbog bolesti koje su često prisutne. U cilju zaštite, očuvanja i unaprjeđenja zdravstvenog stanja kestenovih šume, ŠPD “Unsko-sanske šume” d.o.o Bosanska Krupa, već duži niz godina poduzima različite aktivnosti koje provodi u saradnji sa stručnjacima sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Posljednja od ovih aktivnosti realizovana je 29. i 30. juna 2021. godine kada je upriličen obilazak terena i procjena zdravstvenog stanja šuma pitomog kestena kao i organizacija Okruglog stola u Stovrelima kod Cazina o ovoj temi. Procjenu zdravstvenog stanja šuma pitomog kestena izvršili su profesori sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Osman Mujezinović i i doc. dr. Sead Ivojević.

„Kada je u pitanju zdravstveno stanje šuma pitomog kestena kazao bih da ovu problematiku treba posmatrati u dva dijela: kakvo je zdravstveno stanje šuma pitomog kestena s aspekta kestenove ose šiškarice i kakvo je zdravstveno stanje kestenovih šuma s aspekta drugih štetnih faktora, prije svega misleći a rak kore pitomog kestena. Što se tiče odgovora na prvo pitanje, na veliku radost, možemo kazati da je stanje odlično, da smo pregledom utvrdili jako mali broj šiški uzrokovanih kestenovom osom šiškaricom. S druge strane, stanje kestenovih šuma uzrokovanog rakom kore pitomog kestena je jako loše. Ono što nas kod ovog raduje raduje je da imamo jako malo hipovirlentnih sojeva virusa, odnosno, jako malo pasivnih rakova na osnovu kojih prepoznajemo hipovirlentne sojeve raka, tako da s te strane ne možemo reći da je situacija s aspekta zdravstvenog stanja kestenovih šuma dobra, nego možemo kazati da je stabilna. Ne postoji trenutno izraženo djelovanje nekog štetnog faktora. Treba se posebno definisati mjere zaštite u smislu prepoznavanja pasivnih rakova odnosno prepoznavanja tih hipovirlentnih sojeva uzročnika raka i kao takve posebno na određene načine forsirati u sastojinama kestena“ izjavio je prof. dr. Osman Mujezinović.
 

Optimističnu izjavu dao je i doc. dr. Sead Ivojević: „Prvi dan naše posjete smo iskoristili da posjetimo sedam lokaliteta od granice sa Republikom Hrvatskom prema unutrašnjosti gdje smo ustanovili da je, sa aspekta zdravstvenog stanja šuma pitomog kestena, bolja situacija nego prethodnih godina. Ono što sam ja sa aspekta uzgajanja mogao da primjetim je da bi stanje moglo biti znatno bolje. Tu je prostor u kojem trabamo da djelujemo, da napravimo jedinstvenu strategiju kada su u pitanju državne i privatne šume, da se odlučimo koji uzgojni oblik da koristimo: da li da idemo sa opcijom niskih šuma ili da niske šume pretvaramo polako u visoke šume; zatim da odredimo koje površine ćemo koristiti kod proizvodnje određenih drvnih sortimenata a koje bi mogli da koristimo eventualno za proizvodnju isključivo plodova kestena, jer se uzgojni zahvati značajno razlikuju kada su u pitanju različiti ciljevi u kestenovim šumama. U svakom slučaju, baza za takvu strategiju svakako da postoji unutar preduzeća Unsko-sanske šume. Obzirom da su u proteklim godinama registrovana dva sjemenska objekta i uspješno se vrši proizvodnja sadnog materijala u Rasadniku Cazin, što svakako je dobar temelj za konverziju i samo širenje površina pod tim šumama.“ Saopćio je doc. dr. Sead Ivojević, profesor na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

 
 

 Jasmin Grošić

 

Zadnja izmjena: 06. 03. 2024.