Uzgojno lovište „Plješevica“ formirano je davne 1955. godine. Upravo te godine je donesen novi Zakon o lovstvu, te je po njemu divljač definirana kao općedruštvena svojina koja se koristi na način propisan Zakonom o lovstvu, kao privredna i sportska djelatnost. Istim je prioritet u radu dat uzgoju i zaštiti divljači, čime se stvaraju uvjeti za korištenje. Ugovorom između Općine Bihać i tada J.P. „Unsko-sanske šume“ Bosanska Krupa 2000. godine lovište „Plješevica“ predano je na gazdovanje šumskoj upravi Bihać, J.P. „Unsko-sanske šume“, a koje je Vlada Federacije BiH 11. septembra 2002. godine Odlukom o proglašenju posebnih lovišta na teritoriju F BiH proglasila jednim od pet formiranih posebnih lovišta, te je istom odlukom definirano da je korisnik posebnog lovišta „Plješevica“ ŠPD „Unsko-sanske šume“ d.o.o. Bosanska Krupa.
Odlukom o osnivanju posebnih lovišta na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine opisane su granice lovišta, iskazana ukupna površina lovišta, naveden popis vrsta divljači koje naseljavaju posebno lovište dok popis drugih stalnih, sezonskih i povremenih vrsta divljači, kao i popis rijetkih i ugroženih vrsta koje su pod posebnom zaštitom nije naveden, definisan je tip, namjene i karakteristike lovišta. Lovnogospodarska osnova za posebno lovište je donesena u lovnoj 2014/2015. godini i ista je u primjeni a njene odredbe su obavezujuće za izradu plana gazdovanja lovištem. Na održavanju i upravljanju lovišta kvalifikaciona struktura zaposlenih iz oblasti lovstva je stručna osoba za provedbu lovno gospodarske osnove, lovočuvar i pomoćni radnik u lovištu.
Cilj lovnog gospodarenja je uzgoj zdrave i otporne divljači
Posebno lovište „Plješevica“ se prostire na površini 5.854,60 hektara od čega lovna površina zauzima 4.777,10 hektara a nelovna 1.077,50 hektara. Od lovno – uzgojnih objekata u lovištu se nalaze hranilišta za medvjede, srneću divljač, divlju svinju, solila, hranilišta za zeca, kaljužišta i zemljana pojila, betonska pojila, spremišta za kukuruz. Takođe u lovištu još postoje i lovno tehnički objekti otvorene i zatvorene visoke čeke kao i uređena staza u dužini od 4.200 m. Svake godine radi se na izgradnji novih lovno-uzgojnih objekata kao i lovno tehničkih objekata kao i tekuće održavanje postojećih objekata.
Lovište leži u sjevernozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine u slivu rijeke Une, u sklopu masiva planine Plješevica. Nalazi se uz zapadnu granicu grada Bihaća prema Republici Hrvatskoj na nadmorskoj visini od 360 – 1.648 metara.
Prema riječima Admira Mušanovića, referenta za lovstvo, u posebenom lovištu „Plješevica“ se nalazi veliki broj krupne i sitne divljači. Od krupne divljači u lovištu obitavaju mrki medvjed, divlja svinja, tetrijeb veliki, srna, vuk i divlja svinja. Dok od sitne divljači u lovištu su zastupljeni zec, puh, lještarka, šumska šljuka, golub grivinjaš, jerebica kamenjarka, lisica, divlja mačka, jazavac, kuna zlatica, kuna bjelica, tvor, svraka, čavka, sova, jastreb kokošar.
Cilj lovnog gospodarenja je uzgoj zdrave i otporne divljači srednje do visoke trofejne vrijednosti metodom prirodnog uzgoja, uz osiguranje postojanosti ekosistema, održavanja prirodnog genofonda i održavanja gospodarskog kapaciteta lovišta koji ne nanosi štete privredi i staništu.
Prihrana divljači tokom zime već osigurana
– U lovnoj 2020/2021. godini planiran je odstrel divlje svinje – 15 grla, srna – 21 grlo, zeca – 10 repova, vuk – 6 repova, šljuka – 30 kljunova, golub grivinjaš – 30 kljunova, lisica – 13 jedinki, kuna – 16 jedinki i divlja mačka – 5 jedinki. Za svu odstrijeljenu divljač koja se lovnom osnovom smatra lovom se izdaje potvrda o porijeklu divljači, a za krupnu divljač i veterinarski certifikat nakon pregleda na bjesnilo (srneću divljač) i posebno lisica, dok je za divlju svinju obavezan pregled na trihinelu. Prioritetno mjesto u mjerama za unapređenje stanja sigurno pripada mjerama zaštite staništa i divljači a koje se za svaku lovnu godinu obavljaju putem organizovane lovočuvarske službe, koja radi na sprečavanju svakog oblika nezakonitog korištenja lovišta i staništa, praćenja zdravstvenog stanja i razvoja divljači, na redukciji brojnosti populacije predatora i zaštiti i održavanju infrastrukturnih objekata u staništu u funkciji zaštite i korištenja. Što se tiče prihrane divljači tokom zime ona se vrši redovno svake godine. Sastoji se od iznošenja 11.000 kilograma kukuruza tokom godine radi dodatne prihrane divljači. Takođe, iznosi se 1.000 kg soli te cca 8.000 kg klaoničkog otpada i uginulih životinja. U samom lovištu vrši se obrada parcela na kojima su zasijane određene vrste usjeva koje divljač slobodno koristi tokom godine kao dopunsku ishranu. Tako je zasijano zobi na 1,1 ha površine, kukuruza na 0,6 ha, grahovica na 0,1 ha i stočne repe na 0,05 ha. Izvršena je i kosidba sijena na površini od jednog hektara i sijeno je spremljeno za zimsku prihranu divljači, ističe Mušanović.
Zadnja izmjena: 06. 03. 2024.
