Imate li dodatnih pitanja u vezi FSC rertificiranja?

Kontaktirajte nas na jedan od naših emailova!

Kontakt podaci

T: + 387 (0)37 476 901
F: + 387 (0)37 476 929
kontakt@ussume.ba

Stanje zaštite šuma na području ŠPD-a u 2022. godini

Narušena biološka ravnoteža na širem geografskom prostoru i globalni poremećaji u šumskim ekosistemima manifestiraju se kroz sušenje šuma u većem ili manjem obimu na području kojim gospodari ŠPD „UNSKO-SANSKE ŠUME“ d.o.o. Bosanska Krupa.

Problematika integralne zaštite šuma:

  1. sušenje četinara (smrča, jela) kao posljedica prenamnoženja potkornjaka (PŠ „Bosanski Petrovac“),
  2. ledolomi i izvale (uglanom mlađe bukove sastojine – PŠ „Ključ“, PŠ „Sanski Most“),
  3. Invazivne vrste (kestenova osa šiškarica, mrežasta stjenica, patogen Chalara fraxinia, Kowalski 2006.).

 

Najintenzivnije sušenje odvija se već dugi niz godina na području Podružnice „Šumarija“ Bosanski Petrovac. Sušenje je zahvatilo površinu od cca 2500 ha i radi se uglavnom o sušenju stabala u čistim sastojinama smrče. Štete su evidentne i odražavaju se kako na kvalitet drvne mase, tako i na stabilnost eko sistema uopće. Analizom stanja na terenu došlo se do saznanja da je neposredni uzročnik sušenja osmozubi smrčin potkornjak i mali šestozubi smrčin potkornjak.Smanjena vitalnost stabla, ekstremne suše i toplo vrijeme, izuzetno pogoduju razvoju ovih štetnih insekata koji prema našim lokalnim praćenjima imaju dvije čiste i jednu sestrinsku generaciju, te na taj način izuzetno brzo povećavaju svoju populaciju.

Na tom se području provode praktično sve mjere u borbi za zaustavljanje sušenja sastojina,počevši od preventivnih mjera (sprečavanje napada štetočina) kao što su pravilno uspostavljanje šumskog reda, uklanjanje stabala sa smanjenom vitalnošću i sl., do represivnih mjera (zaustavljanje napada, nakon što je izvjesna šteta već nastala)- sječe osušenih i zaraženih stabala, izvoza istih u što kraćem vremenskom roku, primjena lovnih klopki sa feromonima čime se suzbija i kontrolira brojnost populacije potkornjaka. Sve aktivnosti se odvijaju u saradnji sa Šumarskim fakultetom  u Sarajevu, čiji stručnjaci iz domena zaštite šuma, prisustvuju i vode edukacije terenskog osoblja, te vrše nadzor poduzetih mjera od strane ŠPD-a. Sanacija zaraženih površina primarni je cilj prilikom planiranja šumsko uzgojnih radova za navedeno područje. Podaci o posječenoj drvnoj masi na području PŠ “Bosanski Petrovac” pokazuju trend smanjenja, kao rezultat poduzetih biotehničkih mjera.

 

Ledena kiša i niske temperature koje su 3. i 4. decembra 2020. godine pogodile “Ključko” šumskoprivredno područje, uzrokovale su znatne štete. U zimskom periodu ledena kiša je znak temperaturne inverzije u zraku kada su podloga i najniži sloj zraka vrlo hladni (ispod 0°C), a iznad struji topli zrak. Iz oblaka obično pada snijeg koji se prolazeći kroz sloj toplog zraka, pretvara u kišu. Ulazeći u hladni sloj zraka kapljice se pothlađuju, lede se u dodiru sa podlogom pa nastaje homogeni sloj leda debljine i do 15 mm. Težina leda postaje prevelika pa dolazi do ledoloma i ledoizvala stabala.Ledolomi i ledoizvale nastale su na velikoj površini (3.770 ha), u visinskoj zoni sa nadmorskom visinom od 450-750 m. Uzmemo li u obzir da ukupna površina ŠGP “Ključko” iznosi 14.774 ha., dolazimo do podatka da je štetama pogođena ¼ ovog  područja, što nam ukazuje kakav razoran efekat je uzrokovala ova vremenska nepogoda. Desetine hiljada stabala su pod težinom leda izvaljena, prelomljena i oštećena.Najviše su stradale srednjedobne sastojine bukve, sa vitkim i visokim stablima prsnog prečnika od 25-30 cm. Na stablima jele i smrče nije bilo značajnih šteta.  Značajnije štete su pretrpjele šumske kulture borova. Isto se desilo i na području ŠGP “Sansko” na površini od cca 2.500 ha.

 

 

Od invazivnih vrsta na području kojim gospodari ŠPD „Unsko-sanske šume“ uočeno je prisustvo Kestenove ose šiškarice (području Podružnice „Šumarija“ Cazin). Analizom šišaka ose šiškarice utvrđeno je da se parazitiranost prirodnim neprijateljem Torymus sinensis kreće od 45-75%.Posljedica toga je napad manjeg obima, sa znatno manjim štetama. Terenska kontrola izvršena je u 2021. godini, a poboljšanje stanja se uočava kroz obilnu cvatnju, te urod kestena.

Konstatovana je pojavu i hrastove mrežaste stjenice (Coythucha arcuata, Say) na cijelom područjukojim gospodari ŠPD. Ova invazivna štetna strana vrsta u Evropi je prvi put otkrivena u Italiji 2000. godine. Trenutno nije utvrđena pojava blijeđenja lista, žutila, niti sušenja. Prognoza odvijanja procesa štetnog djelovanja na hrastove sastojine nije optimistična jer postoji opasnost od ulančavanja štetnika, kao što su pepelnica na podmlatku i imela u krošnjama.Neophodno je praćenje gradacije hrastove stjenice. U prirodnim sastojinama do sada nisu provedene nikakve mjere borbe. Primjena hemijskih sredstava nije moguća zbog FSC certifikata. Pregledom na terenu je uočeno da je intenzitet napada mrežaste stjenice puno veći na nižim nadmorskim visinama. Mjere suzbijanja su ograničene na gradske parkove i vrijednija stabla, te za sada nisu praktično primjenjive u prirodnim sastojinama.

Prisustvo patogene gljive Chalara fraxinea(Kowalski,2006.) glavni je uzročnik sušenja i odumiranja stabala jasena promjera do 20 cm na cijelom području.Kod tanjih stabala odumiranje je izraženo u krošnjama, u gornjoj trećini, a kod debljih stabala u donjem dijelu debla. Primjećeni su nekrotizirani dijelovi kore koji se odvajaju od stabla bez sluznatih izlučevina na deblu.Preporučuje se sječa odumrlih ili jako oboljelih stabala.Ova pojava je vrlo zabrinjavajuća, obzirom na iskustvo susjednih zemalja, i predstavlja opasnost po opstanak jasena.

Podružnica „Šumarija“ Bihać

Podružnica „Šumarija“ Bihać nema problematike što se tiče sušenja šuma prouzrokovanih pojavom potkornjaka. Postavljeno je 35 pozicija sa feromonskim klopkama, uglavnom kao kontrolne klopke sa vrlo neznatnim ulovima, ispod kritične granice.Korišteni su feromoni Pheroprax i Curwivit,

 

Što se tiče drugih faktora koji narušavaju zdravstveno stanje šume, uočeno je pojedinačno sušenje tanjih stabala jasena, kao posljedica patogene gljive Chalara fraxinea (Kowalski 2006.). Posljednjih nekoliko godina na ovom području jako je izražen atropogeni uticaj na onečišćenje okoliša kao posljedica migrantske krize. Prisustvo velikog broja ljudi također negativno utječe na mir i red u lovištu, nesmetan razvoj divljači i podizanje podmlatka. Dolazi i do velikog oštećenja lovno-uzgojnih i lovno-tehničkih objekata.

 

Ukupno posječena neto masa sanitara za Podružnicu „Šumarija“ Bihać, nalazi su u tabelama u prilogu.

Pogon gospodarenja Bosanska Krupa

U Pogonu gospodarenja Bosanska Krupa ukupno je postavljeno 8 feromonskih klopki, uglavnom kontrolnih, a ulovi su vrlo neznatni, ispod kritičnog praga.

 

Konstatovano je sušenje i odumiranje stabala jasena promjera do 20cm. U većem obimu odumiranje je izraženo u krošnjama u gornjoj trećini kod tanjih stabala, te kod debljih stabala u donjem dijelu.Isto tako primjećeni su nekrotizirani dijelovi kore koji se odvajaju od stabla bez sluznatih izlučevina na deblu.Najvjerovatnije se radi o prisustvu patogene gljive Chalara fraxinea (Kowalski 2006.).Naime odumiranje jasena običnog (Fraxinus excelsior L.) uzrokovanog gljivom C.fraxinea u posljednjih nekoliko godina zahvatilo je veliki broj evropskih zemalja, među njima i BiH.Iz dosadašnjih iskustava drugih država nema pouzdanih informacija o načinu gospodarenja jasena u ugroženim sastojinama.Preporučuje se sječa odumrlih ili jako oboljelih stabala.Pojava je vrlo zabrinjavajuća obzirom na iskustvo susjednih zemalja, te vrlo ozbiljno prijeti po stanje jasena i uopće njegovog opstanka.

 

Ukupno posječena neto masa sanitara za Pogon gospodarenja Bosanska Krupa, nalazi su u tabelama u prilogu.

Podružnica „Šumarija“ Bosanski Petrovac

Najintenzivnije sušenje odvija se već dugi niz godina na području Podružnice „Šumarija“ Bosanski Petrovac. Uglavnom se radi o sušenju čistih sastojina smrče,na površini od cca 2500 ha, na području južnog Grmeča, te u manjem obimu, kao pojedinačna stabla, na ostalim dijelovima GJ „Grmeč-Bosanki Petrovac“.Štete su evidentne i značajne na gubitku kvaliteta drvne mase, a odražavaju se i na stabilnost eko sistema uopće.

Na tom se području provode praktično sve poznate biotehničke mjere u borbi za zaustavljanje sušenja sastojina, kroz sanacijupovršina zahvaćenih sušenjem drvne mase, sječu osušenih i zaraženih stabala. Isto tako lovnim klopkama uz primjenu feromona suzbija se i kontrolira brojnost populacije potkornjaka na tom području.

Dosljedno provođenje propisanog načina gospodarenja za čiste sastojine smrče, te valjana uspostava šumskog reda znatno je povećala odbrambene mehanizme sastojine koja će u određenom trenutku u nekoj mjeri moći amortizirati sve negativne utjecaje i smanjiti štete od potkornjaka.

 

Da su provedene biotehničke mjere imale uspjeha pokazuju podaci gdje se posječna drvna masa sa 12.821 m3 u 2008. godini svela na 4.465 m3 u 2013. godini. Od 2014.godine bilježi se znatno povećanje i kuluminira u 2018. godini kada je ukupno doznačeno 43.982 m3 bruto mase četinara od čega je 26.301 m3 sušika.U 2022. godini posječena masa sanitara na području Podružnice „Šumarija“ Bosanski Petrovac iznosi 3.426 m3.

 

U 2022. godini nije došlo do značajnijeg pogoršanja stanja. Međutim ostaje i dalje problem brze doznake, sječe, izvoza, te uspostave šumskog reda, kao bitnog faktora za smanjenje populacije potkornjaka. Isto tako problem i dalje predstavljaju privatne šume zaražene potkornjakom, a koje graniče sa državnim suma kojim gazduje ŠPD. O tome je nekoliko puta obavještavana Kantonalna uprava za šumarstvo i resorno Ministarstvo, ali  bezuspješno.

 

Feromonske klopke su postavljene na 31 poziciju.Zamjena ampula feromona vršena je redovito, a kvantificiranje ulova desetodnevno, kako je to propisano. Međutim primjećeno je da su na preostalim klopkama ulovi u augustubili iznad prekobrojnosti, što ukazuje da u proljeće 2023. godine treba dosta ranije postaviti klopke i pratiti stanje gradacije potkornjaka.

TABELARNI PRIKAZ REALIZIRANE DRVNE MASE SANITARNIH SJEČA ZA PODRUŽNICU „ŠUMARIJA“ BOSANSKI PETROVAC (period 2007.-2022.god.)

 

SANITARNE SJEČE (god.)

 

Neto (m3)

2007

30.366

2008

12.821

2009

4.025

2010

5.167

2011

3.906

2012

3.262

2013

4.465

2014

16.045

2015

11.103

2016

18.134

2017

19.616

2018

40.962

2019

12.143

2020

11.078

2021

 5.078

2022

3.426

SUMA:

201.597

Podružnica „Šumarija“ Cazin

U ovoj Podružnici problematika sušenja i propadanja šuma odnosi se na kulture koje su starosti 50-ak godina, podignute uglavnom na terenima van svog proizvodnog areala.Ugroženost se ogleda kroz pojavu sušenjapojedinačnih stabala u smrčevim i borovim kulturama, a koja se do sada uspješno suzbija pravovremenim sječama i redukcijom pomoću feromonskih klopki.

Posebna pažnja u 2023. godini će se usmjeriti na odjel 1 GJ „Kladušnica“  i odjel 35/2 GJ „Glinica“ gdje je došlo do napada potkornjaka u smrčevoj kulturi na većoj površini, a gdje su registrirana pojedinačna sušenja i znatni ulovi potkornjaka u odnosu na druge lokalitete.

 

Klopke sa feromonima su postavljene na 60 pozicija. Korišteni su feromoni Chalcoprax i Pheroprax, a kvantificiranje ulova vršeno svakih deset dana u mjesecu.

Podružnica „Šumarija“ Ključ

Ledena kiša i niske temperature koje su 3. i 4. decembra 2020. godine pogodile “Ključko” šumskoprivredno područje, uzrokovale su znatne štete na površini od 3770 hektara. Uzmemo li u obzir da ukupna površina ŠPP “Ključko” iznosi 14.774 hektara, dolazimo do podatka da je štetama pogođena četvrtina ovog područja, što nam ukazuje kakav razoran efekat je uzrokovala ova vremenska nepogoda. Posječena masa sanitara na području Podružnice „Šumarija“ Ključ u 2022. godini iznosi 23.417 m³           (4.191 m³ četinara i 19.225 m³ lišćara).

 

Na nekoliko lokaliteta konstatovano je sušenje jele, kao posljedica napada potkornjaka. Radi se o pojedinačnim stablima jele, samo u dva slučaja o manjim žarištima. Intenzitet napada je slab.

 

Na kulturama borovca starosti 40-50 godina registrovano je prisustvo nekoliko žarišta sušenja stabala borovca zbog prenamnoženja velikog smrčinog potkornjaka (Ips typogrphus) što nije tipična pojava za ovu vrstu. Uspostava šumskog reda i sanacija odjela je završena, te su postavljene feromonske klopke za kontrolu i suzbijanje potkornjaka. Obilaskom odjela i pregledom postavljenih klopki konstatovano je da se radi o napadu slabog intenziteta.

 

            Feromonske klopke su postavljene na 13 pozicija, pretežno za kontrolu populacije potkornjaka.

Podružnica „Šumarija“ Sanski Most

Područje Podružnice „Šumarija“ Sanski Most također je zahvaćeno elementarom nepogodom koja se desila u decembru 2020. godine i koja je prouzrokovala znatne štete na površini od 2.500 ha.

Sanitarnom doznakom u 2022. godini posječeno je 38.528 m³(3.626 m³ četinara i 34.902 m³ lišćara). Doznaka je izvršena na praktički cijeloj površini, a količine posječene i neposječene drvne mase nalaze se u tabelama u prilogu.

 

Karakteristika ove Podružnice je da se sušenje četinara javlja uglavnom pojedinačno.

Ukupno je postavljena 21 feromonska klopka za kontrolu populacije i suzbijanje potkornjaka. Ulovi su bili također neznatni.  Korišteni su feromoni Pheroprax i Chalcoprax.

 

Na ovom području konstatovano je prisustvo lisne uši Phyllaphis fagi L. Simptomi napada ove vrste uši je pojava pređastih nakupina na gornjoj strani mladog lista bukve i kovrdžanje listova bukve prema gore, pojava medne rose i gljiva čađavica, kao crnog praškastog sloja na donjim dijelovima krošnje. U slučaju jačeg napada narušava se fiziologija stabla, te preuranjeno otpadanje lista. Prema dojavama terenskog osoblja ova pojava je prisutna na cijelom području kojim gospodari ŠPD USŠ. Posljedice napada ogledat ce se u smanjenju prirasta i gubitku vitaliteta stabala. U normalnim klimatskim uslovima ne dolazi do sušenja i propadanja stabala. Suzbijanje je moguće  uoptrebom insekticida (aficida), aviotretiranjem. Obzirom da je naše preduzeće nosioc FSC certifikata, ovaj način suzbijanja je isključen.

 

Iz prikupljenih podataka vidljivo je da je broj postavljenih klopki u 2022. godini po Podružnicama/Pogonu izvršen na 168 poziciji.

TABELARNI PREGLED POSTAVLJENIH KLOPKI U 2022. GODINI

PO  PODRUŽNICAMA/POGONU

R/b

PODRUŽNICA/POGON

BROJ KLOPKI

(POZICIJA)

1

Bihać

35

2

Bos.Krupa

8

3

Bos.Petrovac

31

4

Cazin

60

5

Ključ

13

6

Sanski Most

21

UKUPNO:

168

TABELARNI PREGLED POSTAVLJENIH KLOPKI U 2022. GODINI

PO  PODRUŽNICAMA/POGONU

 

ŠUMARIJA

 

 

2018.

 

2019.

 

2020.

 

2021.

 

2022.

ukupno

ukupno

ukupno

ukupno

četinari

lišćari

ukupno

Bihać

3.401

6.210

1.310

3.117

876

81

957

Bosanska Krupa

5.344

17.710

588

411

134

441

575

Bosanski Petrovac

40.962

12.143

11.078

5.078

3.426

0

3.426

Cazin

2.897

1.735

2.380

713

701

608

1.309

Ključ

3.117

9.464

1.198

46.790

4.191

19.226

23.417

Sanski Most

6.038

3.181

1.643

7.854

3.626

34.902

38.528

UKUPNO

61.759

50.443

18.197

63.963

12.934

55.258

68.192

 

 

Obzirom da je borba na suzbijanju potkornjaka dugotrajan složen proces u sljedećem periodu  potrebno je striktno provoditi aktivnosti kako slijedi:

 

  • Obnoviti ugovor sa Šumarskim fakultetom Sarajevo za 2022.godinu.
  • Izvršavati pravovremenu doznaku sanitara po principima koji su projektantima poznati, a utvrđeni su na radionicama sa stručnjacima Šumarskog fakulteta Sarajevo.
  • Kontrola radova sječe i izvoza prilikom izrade sanitara treba biti permanentna te zahtjevati striktno pridržavanje propisa koje propisuje Pravilnik o uspostavi i održavanju šumskog reda.
  • Vršiti efikasniju otpremu drvnih sortimenata četinara sa što kraćim zadržavanjem sortimenta na međustovarištima te i na stovarištu uspostaviti šumski red.
  • Medijski istupati sa argumentovanim objašnjenjima i upoznati širu javnost o srži problema te smanjiti mogućnost manipulacije i zloupotreba istog problema.
  • Integralnoj zaštiti šuma dati veči značaj jer je činjenica da se susrećemo sa sve većim problemima kako sa štetnicima autohtonog porijekla tako i sa invazivnim vrstama, a što zahtjeva uže specijalizacije stručnog kadra te upravo taj stručni kadar jačati u Podružnicama/Pogonu gospodarenja kroz edukacije i slično.

 

Izvještaj o stanju zaštite šuma na području ŠPD-a za 2022.godinu se stavlja i na web stranicu ŠPD “Unsko-sanske šume“ d.o.o. Bosanska Krupa, te je neophodno zadužiti Sektor za informatičke poslove ŠPD-a da isto izvrši nakon usvajanja i razmatranja navedenog izvještaja od strane Uprave ŠPD-a.

S poštovanjem,

 

 

 

REFERENT ZA UZGOJ I ZAŠTITU ŠUMA

 

 Jasmina Midžić,dipl.ing.šum.                                            

 

 

 

RUKOVODILAC SEKTORA UZGOJA   I ZAŠTITE ŠUMA I DIVLJAČI                                                   Melzija Jusović, dipl.ing.šum.                         

 

IZVRŠNI DIREKTOR ZA OBLAST ŠUMARSTVA

 

Denis Burzić, dipl.ing.šum.