Stručnošću i iskustvom sačuvali smo iskonske vrijednosti šumarstva i poslovanje učinili profitabilnim
(Intervju je objavljen u septembarskom izdanju časopisa BH Business Magazine broj 58. u rubrici Album uspješnih )
BH BUSINESS MAGAZINE: Gospodine Muslimović, šta je, u najkraćim crtama, prethodilo utemeljenju privrednog subjekta na čijem ste čelu ?
Stručnošću i iskustvom sačuvali smo iskonske vrijednosti šumarstva i poslovanje učinili profitabilnim
(Intervju je objavljen u septembarskom izdanju časopisa BH Business Magazine broj 58. u rubrici Album uspješnih )
BH BUSINESS MAGAZINE: Gospodine Muslimović, šta je, u najkraćim crtama, prethodilo utemeljenju privrednog subjekta na čijem ste čelu ?
MUSLIMOVIĆ: Šumarstvo i drvna industrija na području Unsko-sanskog kantona već poodavno su postali okosnica privrednih aktivnosti, a samim tim i profesionalno opredjeljenje velikog broja lokalnog stanovništva za oblast o kojoj je riječ i u velikoj mjeri je poprimilo oblik porodične tradicije. Različita društvena i državna uređenja čije je ovo područje bilo, na najdirektniji način su uticala i na definisanje oblika gazdovanja ovim prirodnim resursom. Elaboriranje brojnih transformacija koje su dio, sada već požutjelih ljetopisa, iziskivalo bi mnogo vremena i prostora i zbog toga smatram bitnim naglasiti da su „Unsko-sanske šume" nastale integracijom šumskih preduzeća i to „Risovac" sa gospodarenjem na području općina Bihać,Bosanska Krupa, Cazin, Velika Kladuša i Bužim, šumarstva „Ključ" iz istoimenog grada, šumarstva „Sana" iz Sanskog Mosta, te šumskog preduzeća u Bosankom Petrovcu i kao takvo egzistira od aprila 2000. godine.
Organizacijskom strukturom definisano je postojanje podružnica šumarije u Bihaću, KIjuču , Sanskom Mostu i Bosanskom Petrovcu i pogona u Bosankoj Krupi, sa primarnim zadatkom eksploatacije, uzgoja i zaštite šuma, podružnice rasadnika koji se bavi proizvodnjom rasadničkog sjemenskog materijala, te podružnice gradnje, mehanizacije i održavanja, čiji je primarni cilj pravljenje puteva i vlaka, te nasipanje i održavanje puteva. Time je objedinjen i definisan status tadašnjih 480 radnika iz navedena četiri privredna subjekta, prihvaćene obaveze i potraživanja, a što je najbitnije zaustavljena je dubioza, kao posljedica nedovoljno ispravne, kako zvanične kantonalne politike, tako poslovne politike u navedenim privrednim subjektima koja je vođena u poslijeratnom periodu. Kada ovo kažem prije svega mislim na tada nedefinisanu strategiju razvoja i nepravilno iskorištavanje raspoloživih mogućnosti, te nedovoljno birzu „konekciju" sa dogovorne ekonomije na tržišne principe poslovanja privrednih subjekata u drvoprerađivačkom sektoru i nedovoljno otvaranje tržišta izvan kantonalnih granica.
NOVI POČETAK
BH BUSINESS MAG ZINE: Početkom devedesetih godina prošloga stolje usljed turbulentnih političkih a kasnije i ratnih dešavanja, većinu privrednih subjekata ex jugoslovenskom, pa tako i bh. prostoru, za posljedici imalo prekid poslovnih odnosa i stagnaciju u poslovanju. Navedenih poteškoća, sasvim je sigurno, nisu bili imuni ni privredni subjekti, danas integrisani u ŠPD „Unsko-sanske šume". Šta su osnovne karakteristike toga perioda i sa kakvim problemima su bili suočeni navedeni privredni subjekti u prvim poslijeratnim godinama ?
MUSLIMOVIĆ: Brojne su negativne posljedice koje je ratni period imao na oblast šumarstva i drvoprerađivačke industrije na našem području. To se prije svega odnosi na prekid proizvodnje, devastaciju infrastrukturnih objekata, miniranje znatnih površina u zonama direktnih borbenih dejstava, te tehničko-tehnološko stagniranje u odnosu na makro okruženje. Kao posljedica svega navedenog izazvane su milionske ratne štete, o čemu svjedoče procjene od osam miliona u Sanskom Mostu, jedanaest u šumskom preduzeću u Bosankom Petrovcu i sedamnaest miliona u Ključu, uzimajući u obzir da je jedan dio površine ovog šumskog gazdinstva, sporazumom koji je zaustavio rat, pripao manjem bh. entitetu. Sa navedenim posljedicama bilo je veoma teško pokrenuti makar i simbolične poslovne aktivnosti, a podatak da smo u Ključu počeli raditi u uslovima bez električne energije u upravnoj zgradi i bilo kakvih tehničkih sredstava za rad, najbolja su ilustracija navedenog stanja.
Ipak, uz pomoć doniranih novčanih sredstava i angažovanje Civilne zaštite, počeli smo sa realizacijom prioritetnih aktivnosti koje su odnosile na zaštitu imovine, te proizvodnju šumskih drvnih sortimenata za potrebe raspoloživih drvoprerađivačkih kompleksa. Naredna faza, putem projekata Federalne vlade i kreditnih sredstava, odnosila se na nabavku mehanizacije i drugih sredstava potrebnih za rad. Zbog neadekvatne spremnosti drvoprerađivača za tržišni način poslovanja, a time i nemogućnosti naplate potraživanja, od 1999. nastupio je težak period za privredne subjekte koji su vršili isporuku drvnih sortimenata, što je rezultiralo nemogućnošću izmirenja zakonom predviđenih obaveza. I nakon formiranja „Unsko-sanskih šuma" aprila 2000. godine, sve do kraja naredne 2003. trajao je težak period u poslovanju, sa potraživanjima u iznosu od 16,5 miliona KM i neizmirenim obavezama od 12,5 miliona KM. U takvim, nimalo zavidnim uslovima, izrađen je program sanacije koji je podrazumijevao striktno definisane poslovne odnose sa komintetima i tržišne principe poslovanja, što se u relativno kratkom roku pokazalo itekako ispravnim postupkom.
BH BUSINESS MAGAZINE: Šta to konkretno znači ?
MUSLIMOVIĆ: To znači da je ukupna prihod „Unsko-sanskih šuma" u 2007. godini iznosio 35.922.000 KM, rashod 32.761.000 KM, te ostvarena dobit od 3.141.669 KM, pri čemu 1.278.378 KM predstavlja sredstva uložena u investiranje. Pozitivan trend poslovanja nastavljen je i u dosadašnjem periodu tekuće godine i sasvim je izvjesno da će planske aktivnosti biti u potpunosti realizovane.
SPECIFIČNOSTI ŠUMARSTVA
BH BUSINESS MAGAZINE: Kako se, u odnosu na sve do sada iznesene ekonomske pokazatelje, može definirati šumarstvo kao specifična ljudska djelatnost i privredna grana i šta su specifičnosti iste kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, a time i Unsko-sanski kanton ?
MUSLIMOVIĆ: Veza između čovjeka i šume, biio da se radi o sociološkom, ekonomskom ili ekoloskom aspektu, stara je koliko i ljudski rod. Šumarstvo kao specifična ljudska djelatnost i privredna grana, u najširem smislu se može definirati kao kontinuirani, dinamičan višenamjenski odnos između čovjeka i šume. Moderno ljudsko društvo pred šumarstvo i gosporadenje šumskim resursima postavlja sve izraženije izazove u smislu društveno odgovornog pravljanja, doprinosa razvoju ruralnih područja i osiguranja ekološke stabilnosti šumskih ekosistema za korist budućih naraštaja. Upravo globalna narušenost ekosistema, koja se ogleda u smanjenju šumskih površina, degradaciji i uništavanju šumskog zemljišta, uzrokovala je dramatične promjene u šumarskoj politici i gospodarenju šumskim resursima uopće. Pored toga, najnovija istraživanja sociološkog aspekta gospodarenja šumskim resursima i globalne političko-ekonomske promjene rezultirali su razvojem koncepta koji smatra šumu kao polifunkcionalnu kategoriju, a šumarstvo kao društvenoodgovornu djelatnost. Čak i površna analiza istorijskog razvoja šumarske nauke i prakse, ukazuje na „evoluciju" zahtjeva društva u odnosu na šumske resurse, od interesa pretežno ekonomskog karaktera ka zadovoljavanju ekoloških, rekreativnih i duhovnih potreba čovjeka. Kompleksnost zahtjeva društva prema šumi, neminovno je prouzrokovala kreiranje općeprihvatijive doktrine održivog gospodarenja šumskim resursima koja podrazumijeva ekološki bazirano, ekonomski potrajno i sociološki odgovorno gospodarenje šumskim resursima.
Kao i ostale zemlje u tranziciji, Bosna i Hercegovina je u proteklom periodu proiazila i još uvijek prolazi kroz dinamične ekonomsko-političke promjene. Pretvorba vlasništva, politička pluralizacija, demokratizacija društva, decentralizacija u donošenju odluka, prelazak sa dogov-orne na mješovitu ekonomiju na tržišnim principima, samo su neki od procesa koji su oblikovali sociološke, političke i ekonomske realitete u BiH tokom zadnjih nekoliko godina. Za razliku od ostalih zernalja u okruženju, BiH je, pored nemjerljivih gubitaka u ljudskim resursima, izašla iz rata sa polupraznom ekonomijom i devastiranom infrastrukturom, U takvim uslovima, šumarstvo i korištenje prirodnih resursa u najširem srnislu, predstavljaii su okosnicu oporavka nacionalne ekonomije.
O tome najbolje svjedoče podaci o učešći poljoprivrede, šumarstva, rudarstva i energetskog sektora u BDP i vrijednosti izvoza BiH, U takvim okolnostima se pred sektor šumarstva postavijaju imperativi istovremenog pozitinog poslovanja, osiguranja dovoljne količine drveta za industrijske grane koje se po logici ekonomske konjukture oslanjaju na šumarstvo, kontribuciju u razvoju ruralnih područja, što podrazumijeva zapošljavanje lokainog stanovništva u šumarstvu i drvnoj industriji, uz očuvanje ekološke stabilnosti šumskih ekosistema. Sve naprijed navedeno posebno je naglašeno na području Unsko-sanskog kantona, u kojem površine pod šumama zauz-imaju najveći dio teritorije, gdje postoji duga i uspješna tradicija razvoja šumarstva i drvne industrije, a šumarstvo, skupa sa drvnom industrijom predstavija okosnicu razvoja kantonalne privrede.
Najnovije inicijative za proglasenje zastićenih zona na području Kantona i prepoznavanje značaja šumskih ekosistema u očuvanju prirodnih vrijednosti, posebno reguliranju vodnog režima, samo još jače naglašavaju ključnu ulogu šumskih resursa u strategiji održivog razvoja Kantona. Specifičnost šumarstva kao nauke i gospodarske djelatnosti ogledaju se, pored svega navedenog i u činjenici da se radi o dugoročnorn procesu proizvodnje. Za razliku od srodnih grana u kojima procesi traju najduže nekoliko godina, rezultati pozitivnih strateških odluka u šumarskoj politici najčešće nisu vidljivi za života onih koji su ih donijeli. S druge strane, rezultati pogrešnih odluka i poteza kao što su gola sječa, erozija zemljišta, kalamiteti insekata i slično vidijivi su u kratkom vemenskom periodu. Stoga logika strateškog menadžmenta, oličena strateškom planiranju, organiziranju, kadrovskom popunjavanju, rukovođenju i kontroli, ima svoju punu primjenu i opravdanost u šumarstvu kao u malo kojoj privrednoj grani.
BH BUSINESS MAGAZINE: Naveli ste da logika strateškog menadžmenta, pored drugih elemenata, podrazumijeva i odgovarajuću kadrovska popunjenost. Kakovo je stanje po tom osnovu kada je u pitanju poslovno društvo na čijem ste čelu ?
MUSLIMOVIĆ: Opće posmatrano, za 660 trenutno uposlenih radnika, od kojih stotinjak u ulozi „sezonaca" obzirom na potrebe u proljetnim i ljetnim mjesecima, može se konstatovati da je kadrovska struktura relativno zadovoljavajuća i na nivou koji omogućava realizaciju planskih aktovnosti. Ipak, moram da naglasim manjak diplomiranih inžinjera šumarstva, zbog čega smo se opredijelili za stipendiranje dvadeset dva studenta navedene struke, a sve u cilju poboljšanja stručnog kvaliteta, a time još efikasnje realizacije planskih aktivnosti. Osim navedenog, veliku pažnju poklanjamo edukaciji uposlenih i omogućavanju sticanja većih akademskih zvanja, a potvrda toga je da će u skorije vrijeme nekoliko diplomiranih inžinjera šumarstva magistrirati na Šumarskom fakultetu u Sarajevu.
ŠUME KAO TURISTIČKI POTENCIJAL
BH BUSINESS MAGAZINE: Područje Unsko-sanskog kantona prepoznatljivo je po prirodnim ljepoticama Uni i Sani, te njenim pritokama, ali i velikim brojem kulturno-historijskih spomenika. Značajnu ulogu općem dojmu prirodne ljepote daju i šume, što čini pretpostavke za još veću ekspanziju turizma. Šta je planom aktivnosti predviđeno kako bi ovaj segment privrednih aktivnosti dobio na još većem značaju ?
MUSLIMOVIĆ: Prije svega treba naglasiti činjenicu koja je jedan od recidiva rata, a to je da imamo znatnu površinu šuma onečišćenu minama, što predstavlja veliki problem kako u domenu eksploatacije šumskih sortimenata, tako i intezivnijeg tazvoja turizma i lovstva. Bez obzira koliko mi, kao privredni subjekt, izdvajali sredstava kako bi se navedeni problem barem ublažio, smatram da je za rješavanje ovog pitanja potrebno još intezivnije angažovanje šire društvene zajednice. Kada je u pitanju turizam i korištenje raspoloživih mogućnosti, planskim aktivnostima koje provodimo nastojimo da okruženje učinimo još interesantnijim i u što većoj mjeri dostupnim pok-lonicima prirode. U toku su aktivnosti izgradnje odmarališta na prevoju Bosankog Petrovca i Ključa, čiji sadržaj će činiti apartmani i sobe kapaciteta 28 ležaja sa pratećim elementima koji podrazumijevaju sportske terene, biciklističke staze i drugo.
Na nedavno završenom sajmu EKO-BIS u Bihaću predstavili smo i drvenu kućicu za odmor izrađenu u vlastitoj režiji, koja je privukla veliku pažnju posjetilaca, a namjera nam je da objekte navedenog tipa postavimo na nekoliko lokaliteta, čime će ugođaj Ijepote biti još značajniji. Isto tako, planirali smo na lokalitetu lovišta Plješevica izgradnju ograđenog lovišta na površini od dva hektara, te obezbjeđenje svih neophodnih elemenata staništa za jelene lopatare, što će predstavljati svojevrsnu atrakciju za djecu i omladinu i, pored ostalog, biti korišteno i u edukativne svrhe.
BH BUSINESS MAGAZINE: Uspjesi ostareni u prošloj i dosadašnjem periodu tekuće godine ukazuju na činjenicu da ste usvajanje tržišnih principa poslovanja potrdilo vise nego ispravnim. Šta je još potrebno učiniti kako bi priprodni resurs o kojem je riječ imao još veće ekonomske efekte ?
MUSLIMOVIĆ: To se prije svega odnosi na drvoprerađivačke kapacitete koji nisu u dovoljnoj mjeri spremni za tržišno privređivanje, Neophodno je inicirati razvoj drvne industrije u pravcu što većeg stepena finalizacije, što bi dovelo do većeg stepena korištenja sječive drvne mase, a time i do povećanja profita.
Preuzeto sa: BH Bussiness magazine
Zadnja izmjena: 06. 03. 2024.
