Svjetski dan šuma, ove kao i prethodnih godina, obilježen je i u Unsko-sanskim šumama. Za ovu priliku, u ponedjeljak 23. marta 2009. godine, upriličena je akcija proljetnog pošumljavanja na području „Šumarije“ Bosanski Petrovac. Zaposlenici ove podružnice zasadili su 5000 sadnica smrče i javora u odjelu 27. Gospodarske jedinice „Grmeč-Bosanski Petrovac“ te tako vlastitim primjerom pokazali kako se voli i čuva priroda.
Svjetski dan zaštite šuma obilježava se 21. marta na prvi dan proljeća i pruža priliku da se podsjetimo na važnost šuma i njihove zaštite. Šumske površine u svijetu su se, prema podacima Ujedinjenih naroda, u zadnjih 15 godina smanjile za više od trostruke površine Njemačke. Svake godine u svijetu nestane oko 17.000 kvadratnih kilometara šuma. Gubitak šuma nastavit će se i u budućnosti, zbog klimatskih promjena, unatoč globalnim naporima za smanjenjem ispuštanja u atmosferu plinova s učinkom staklenika. Šume su danas ugrožene od lošeg gospodarenja, požara, poremećenog režima voda, kukaca, glodara, bakterija, gljivica, kiselih kiša, onečišćenja zraka, tla i voda. No, unatoč svim faktorima koji ugrožavaju šume one su još uvijek tu, ali im je potrebna čovjekova zaštita. Svjetski dan šuma je prilika da saznamo i nešto više o ovom značajnom prirodnom bogatstvu.
Šuma je nekad prekrivala gotovo dvije trećine kopna, ali do danas je više od polovine tog bogatstva uništeno pretjeranom sječom. Nekad je Europa od dalekog sjevera Arktičkog kruga pa gotovo do Mediterana bila obrasla šumom, a u Aziji se šuma protezala od tundre do vrućih pustinja. Ove šume bile su isprekidane otvorenim područjima koje su sprečavale njeno dalje širenje. Danas su najveće šume na svijetu četinarske šume koje se prostiru na dalekom sjeveru Skandinavije i Kanade, pa sve do poluotoka Tajmir u Sibiru. Na dugom putu prema jugu četinarske šume uglavnom zamijenjuje bjelogorično drveće koje u Europi najčešće raste južno od Baltičkog mora. Tropske šume rastu blizu ekvatora, gdje je toplo i vlažno cijele godine i staništa su najmanje polovici postojećih biljnih i životinjskih vrsta. Najveća tropska šuma je Amazonska kišna šuma Južne Amerike koja je dvostruko veća od Indije.
Šume i šumska zemljišta u Bosni i Hercegovini rasprostiru se na površini od oko 2,709.800 hektara, što čini 53% površine države. U državnom vlasništvu nalazi se oko 2,186.300 ha ili 81%, a u privatnom vlasništvu 523.500 ha ili 19%. Pod pretežno prirodnim šumama raznih razvojnih stadija je oko 2,209.700 ha ili 81,5%, od čega je visokih šuma 1,291.900 ha ili 47,6% i izdanačkih šuma (panjača) 917.800 ha ili 33,9%. Izdanačke šume su posljedica golih siječa na velikim površinama u visokim šumama za vrijeme Austro-Ugarske vladavine i stare Jugoslavije od 1918. do 1941. godine, čestih ratova na ovim prostorima i poslijeratnih obnova. Značajne devastacije šuma, pretežno oko urbanih područja, desile su se i u prethodnom ratu. Posljedica rata je i velika minirana površina od preko 100.000 ha, koja je za duži vremenski period izgubljena za gospodarenje, a obzirom na oštećenost, predstavlja potencijalno žarište za razvoj biljnih bolesti i insekata. Drvna zaliha svih šuma u BiH se procjenjuje na oko 291 milion m3. Iz sječive drvne mase godišnje se može proizvesti neto drvna masa od 5,351.000 m3 svih šumskih drvnih sortimenata.
Šumsko-privredno društvo „Unsko-sanske šume“ d.o.o Bosanska Krupa veliku pažnju pridaje značaju pravilnog gospodarenja u svrhu očuvanja šuma. Njihova zalaganja na tom polju, posljednjih godina, rezultirala su povećanjem šumske površine za oko 39 000 hektara što potvrđuju rezultati Druge nacionalne inventura šuma koja je još u toku. Svjetski dan šuma, i ove kao i prethodnih godina obilježen je i u Unsko-sanskim šumama. Za ovu priliku, u ponedjeljak 23. marta 2009. godine, upriličena je akcija proljetnog pošumljavanja na području „Šumarije“ Bosanski Petrovac. Zaposlenici ove podružnice zasadili su 5000 sadnica smrče i javora u odjelu 27. Gospodarske jedinice „Grmeč-Bosanski Petrovac“ te tako vlastitim primjerom pokazali kako se voli i čuva priroda.
Zadnja izmjena: 06. 03. 2024.
