ÄŒistoća i očuvanost – planina su nam potrebni i više nego što smo mi toga zaista svijesni. Na to nas podsjeća važan dan u godini – Svjetski dan čistih planina. Ovaj dan, već više od 20 godina obilježava se 26. septembra. Ovo je prilika da se stvori svijest o značaju planina za život, da se istaknu mogućnosti i ograničenja u njihovom očuvanju i da se stvore partnerstva koja će doprinjeti pozitivnim promjenama. Ovaj dan obično se obilježava obavljanjem ekoloških aktivnosti poput akcija čišćenja, posjeta prirodi i planinarenja. Planine su izuzetno važne za održavanje života na našoj planeti. One nam obezbjeđuju kiseonik, vodu za piće, pružaju dom brojnim biljnim i životinjskim vrstama, dijele sa nama svoju ljepotu. Planine zauzimaju oko petine kopna i obezbjeđuju egzistenciju desetine ljudske populacije. Zbog svojih prirodnih resursa čovjek je vjekovima iskorištavao i zloupotrebljavao planine.
Danas planinama prijete nove opasnosti od globalizacije, urbanizacije i masovnog turizma. Naime, posebno su ugroženi izvori pitke vode koji izviru u planinama, a od kojih zavisi više od polovine ljudske populacije. Klimatske promjene takođe ugrožavaju njihova prirodna bogatstva. Ovo je prilika da se stvori svijest o značaju planina za život i da se istaknu mogućnosti i ograničenja u njihovom očuvanju. Dan posvećen čistoći planina je vrlo aktivan – milioni ljudi odlaze u planine, pješače, čiste planine, uživaju u predivnim predjelima, planinarska društva više nego inače regrutiraju nove članove i zaljubljenike u prirodu. Ipak, ni planine u kojima svi uživamo i divimo im se, više nisu što su nekad bile. Njihova nepristupačnost vijekovima ih je štitila od prekomjerne eksploatacije, ali ta posljednja područja nedirnute prirode sada brzo nestaju razvojem poljoprivrede, infrastrukture i uticaja drugih štetnih faktora.
Zašto su planine toliko dragocjene?
Bezbroj je razloga za to. Naime, najveći izvori vode nalaze se ispod planina ili im one služe kao prirodni reaktori za pročišćavanje, dom su milionima ljudi. Ispod njih izviru najveće rijeke na svijetu i najveći dio zaliha vode na zemlji dolazi s njih. Na primjer, dvije ogromne rijeke u Sjevernoj Americi, rijeka Colorado i Rio Grande, vodu dobijaju uglavnom iz planinskog lanca Stjenjaka. U južnoj i istočnoj Aziji, gdje živi otprilike polovina svjetskog stanovništva, većina stanovnika vodu dobija iz ogromnih planinskih lanaca Himalaje, Karakorama, Pamira i Tibeta.Planine su nenadoknadivi prostor za staništa biljnog i životinjskog svijeta te čuvari biološke raznolikosti. Zahvaljujući nedostupnosti postale su utočište mnogim biljnim i životinjskim vrstama koje su možda već izumrle u nizinskim predjelima. Na primjer, opstanak velikog pande u Kini, kondora u Andama, snježnog leoparda u srednjoj Aziji i još mnogih drugih vrsta kojima prijeti istrebljenje takođe ovisi o opstanku njihovih planinskih staništa. Prema pisanju časopisa „National Geographic”, ekolozi su izračunali kako više od 30% poznatih kopnenih biljaka i kičmenjaka živi na manje od 2% površine našeg planeta. Velik broj biljnih i životinjskih vrsta „naguran” je na malenim područjima još nedirnute prirode koja su velikim dijelom sačuvana u planinskim krajevima. Biološka raznolikost koja je sačuvana na tim područjima od velike je koristi za sve nas.
Planine su čuvari prirodnih ljepota
One skrivaju veličanstvene vodopade, prekrasna jezera i neke od najljepših krajolika na svijetu. Zato ne čudi da se 30% svih zaštićenih područja na zemlji nalazi u planinskim područjima i da su ta mjesta postala omiljena turistička mjesta. Mada brojne planinske zajednice imaju koristi od tog velikog priliva turista, njihov nekontrolisani dolazak mogao bi ugroziti opstanak tih krhkih eko-sistema. Stanovnici planina su kroz vijekove naučili kako da prežive u surovim uslovima. Na obroncima planina napravili su terase na kojima se još uvijek, i nakon 2.000 godina, uzgajaju poljoprivredne kulture. Pripitomili su divlje životinje, koje mogu podnijeti surove uslove života na visokim nadmorskim visinama. Osim toga, znanje koje posjeduju ti ljudi moglo bi biti od neprocjenjive važnosti za očuvanje planina. Stanovnici planina jedini su čuvari još uvijek nedirnutih prostranstava u udaljenim predjelima svih kontinenata. Njihovo poznavanje prirode može se mjeriti sa znanjem koje se čuva u bibliotekama savremene nauke. Te žive „enciklopedije” potrebno je čuvati jednako brižno kao i ostala planinska bogatstva.
Pod pokroviteljstvom Programa Ujedinjenih naroda za okolinu, godina 2002. bila je proglašena međunarodnom godinom planina, jer planinama prijete nove opasnosti od globalizacije, urbanizacije i masovnog turizma. Sada je pravi trenutak da reagujete kako biste pomogli očuvanju planina. Učlanite se u najbliže planinarsko društvo, informišite se o planinarenju, provodite svoje vikende u planinama i ponovno se povežite s prirodom. Tako ćete i sami dati svoj doprinos očuvanju čistih planina.
Fantastični dragulji prirode: “ Najljepše planine u BiH“
Ljepote planina u BiH jednostavno ostavljaju bez daha. Zaista je teško reći koja je od bh. planina najljepša, jer je svaka od njih jedinstvena i autentična na svoj načina, te predstavlja fantastični dragulj prirode.
Planinske ljepotice sa svojim visokim vrhovima čine četiri petine države i predstavljaju dio Dinarskog lanca koji se pruža u pravcu sjeverozapad – jugoistok. ÄŒak 60 planina u Bosni i Hercegovini ima vrhove iznad 1.500, a vrhove više od 2.000 metara nadmorske visine ima 11 planina. Najviši vrh Bosne i Hercegovine je Maglić sa 2.386 metara nadmorske visine.
Treskavica
Treskavica je jedna od najljepših planina u BiH, a nalazi se blizu Sarajeva. Sa svojih 2.088 metara nadmorske visine najviša je sarajevska planina i samo 300 metara je niža od najvišeg vrha u državi Maglića. Neobična poјava za krševitu planinu Treskavicu jest bogatstvo izvora od koјih neki leže pod samim naјvišim vrhovima. Podaci govore da na ovoj planini izvire 365 vrela među kojim su i izvori pet velikih rijeka, Željeznice, Bistrice, Ljute, Bijele i Rakitnice.
Bjelašnica
Bjelašnica je uz Jahorinu, Vlašić, Kupres i Blidinje jedan od vodećih ski centara u BiH. Osim toga, Bjelašnica je najviši ski centar u našoj zemlji. Planina Bjelašnica se nalazi u centralnom dijelu BiH, smještena jugozapadno, na udaljenosti od samo 25 kilometara od Sarajeva. Do nje je planina Igman, na kojima je održan veći dio takmičenja 14. Zimskih olimpijskih igara u alpskim i nordijskim disciplinama kao i skokovima.
Cincar
Cincar, planina u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, sjeveroistočno od Livna, na granici općina Glamoč i Livno, visine 2.006 metara iznad mora. Osim vrha Cincara, planina uključuje i vrhove Malovan (1.826), Osječenica (1.798), Osin Glavica (1.720) i Voloder (1.640). Cincar ima posebno oštru planinsku klimu. Vjetar koji se zove bura ponekad se pretvara u oluju, što djelomično objašnjava nedostatak šume na jugozapadnim planinskim padinama. Snijeg pokriva tlo od sredine oktobra do sredine maja, što čini Cincar odredištem za skijaše.
ÄŒvrsnica
ÄŒvrsnicu zbog njezine visine mnogi zovu „krov“ Hercegovine (Pločno 2.228 metara nadmorske visine). ÄŒvrsnica se nalazi u općinama Posušje, Jablanica i Mostar, a također je i sastavni dio Parka prirode Blidinje.
Zbog neobične ljepote njenog prirodnog okoliša redovito je odredište planinara iz zemlje i cijele regije. Pruža se pravcem zapad istok, praktički od Duvanjskog polja pa do Neretve. „Hajdučka vrata“ su prirodni fenomen na ÄŒvrsnici, koji osim svojom ljepotom, zapanjuje i svojim položajem jer se nalazi na rubu kanjona dubokog čak 1.800 metara. Legenda kaže da su se tu proglašavali hajduci, te da onaj ko prođe kroz „Hajdučka vrata“ postaje otporan na metke.
Jahorina
Jahorina je planina u Bosni i Hercegovini koja pripada Dinarskom planinskom sistemu. Najviši vrh je Ogorjelica sa 1.916 m nadmorske visine. Ljeti je prekrivena gustom zelenom travom, a zimi i do tri metra visokim snijegom. Izvanredna konfiguracija terena, obilje vrlo kvalitetnog snijega, pogodna klima, 20 kilometara staza za alpske discipline kao i blage padine (Rajska dolina) uvrstile su ovu planinu među najljepše i najpoznatije ski-centre. Prosječan broj dana sa sniježnim pokrivačem na Jahorini je 175cm, i to od oktobra do kraja maja.
Maglić
Maglić je dinarska planina i nalazi se oko 20 kilometara jugozapadno od Foče, uz granicu BiH i Crne Gore. Omeđena je rijekom Sutjeskom na zapadu, planinom Volujak na jugozapadu, rijekama Drinom i Pivom na sjeveroistoku, te planinom Bioč na jugoistoku. Prepoznatljiv je po zeleno-bijelom dekoru s visokim i strmim stijenama i obiluje brojnim izvorištima vode od kojih su najpoznatija Kondžila vrela, Korita, Javorak, a najbogatije vrelo s vodom je na Prijevoru. Na visini od oko 2.000 metara nadmorske visine na lokalitetu Careva dola se nalazi izvor vode što je rijetkost na ovim visinama.
Prenj
Prenj neki zovu i hercegovački Himalaji. To je planinski masiv u Hercegovini s mnogim vrhovima, od kojih je najviši Zelena glava 2.115 metara. Smješten je u centralnom dijelu Dinarida, a okružuju ga jezera – Boračko, Jablaničko, Grabovičko, Salakovac, kao i rijeke Neretva, Ljuta, Neretvica, Bijela i Drežanka. Prenj počinje pored Glavatičeva, na Neretvi, a proteže se sve do Bijelog polja kod Mostara. Okružuju ga planine Visočica s istoka, Bjelašnica sa sjeveroistoka, Bitovnja sa sjevera, ÄŒvrsnica sa zapada, Velež s juga i Crvanj s jugoistoka. U podnožju Prenja smještena su tri grada – Konjic, Jablanica i Mostar, kao i brojna sela.
Volujak
Volujak je dugački greben, smješten u graničnom području BiH i Crne Gore, između Maglića na sjeveru, Lebršnika na jugu, Zelengore na sjeverozapadu i Bioča na istoku, s kojima čini jedan od najljepših planinskih masiva. Druga planina po visini u Bosni i Hercegovini. Na sjeverozapadnoj strani masiva se nalazi možda i najatraktivniji vrh Volujaka, Badnjine, visok 2.243 metara nadmorske visine. Uspon od Sastavaka, preko Izgori, pa uz Kuzmansku stupu do vrha Badnjine, naročito u zimskim uslovima, je ipak malo zahtjevniji.
Vran
Vran planina se nalazi na području općine Tomislavgrad, na pola puta do Jablanice, južno od Ramskog jezera. Vran planina diže se iznad Dugog polja na suprotnu stranu od ÄŒvrsnice. Ima oblik jednostavnog čunja, a strane su ravne i pločaste. Ime Vran planine, visoke 2.074 metara nadmorske visine, povezuje se s tamnim izgledom kada se gleda iz Polja. A neke pastirske priče kažu da je Vran dobio ime po jatima vrana koje su nastanjivale podnožje ove planine.
Vranica
Vranica je najviša i najpoznatija rudna planina u centralnoj BiH i najviša planina izvan područja Hercegovine. Ipak, pretežno se sastoji od blagog padinskog terena, što dozvoljava lagan pristup i ugodno planinarenje. Najkarakterističnija crta ove planine je Prokoško jezero, ledničko jezero zapanjujuće ljepote, puno pastrmke i rijetkog vodenog guštera tritona, jedinstvenog za ovo područje.
Zelengora
Zelengora se nalazi u sklopu Nacionalnog parka Sutjeska. Najpoznatija je po velikom broju glacijalnih jezera (gorske oči), od kojih su najpoznatija Kotlaničko, Orlovačko, Štirinsko, Jugovo jezero, Donje Bare, Gornje Bare…
Najveći vrh Zelengore je Bregoč (2.014 metara nadmorske visine), a pored njega se nalazi još desetak vrhova oko 2.000 metara nadmorske visine. Iako na njoj štrče brojni impozantni vrhovi (Vilinjak, Bregoč, Stog, Orlovac, Planinica, Klek, Uglješin vrh…), Zelengora je pitoma i blaga planina. Sušta suprotnost Magliću i Volujaku, od kojih je dijeli duboki kanjon Sutjeske. Obiluje bogatstvom flore i faune, a u tome prednjači Perućica jedina prašuma Evrope. Zelengora, možda izgledom najnježnija i najpitomija planina, krije mnoge ljepote.
Zadnja izmjena: 06. 03. 2024.
