Područje državnih šuma u Unsko – sanskom kantonu, a kojima gazduje ŠPD «Unsko – sanske šume» d.o.o. Bosanska Krupa, već duži niz godina trpi od sušenja stabala četinara koje je po svom obimu i intenzitetu opasno po stabilnost četinarskih šuma. Najugroženija su područja Južnog i Sjevernog Grmeča te Plješevica , ukupne površine oko 8600 ha.
Razlog sušenja su prenamnoženi potkornjaci i globalno zatopljenje klime, kako kod nas, tako i u susjednim zemljama
Područje državnih šuma u Unsko – sanskom kantonu, a kojima gazduje ŠPD «Unsko – sanske šume» d.o.o. Bosanska Krupa, već duži niz godina trpi od sušenja stabala četinara koje je po svom obimu i intenzitetu opasno po stabilnost četinarskih šuma. Najugroženija su područja Južnog i Sjevernog Grmeča te Plješevica , ukupne površine oko 8600 ha.
Razlog sušenja su prenamnoženi potkornjaci i globalno zatopljenje klime, kako kod nas, tako i u susjednim zemljama (Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji). Suha klima odgovara razvoju potkornjaka, a štetno djeluje na vitalitet stabala.
Ove godine se na našem području očekuje dosad najjače sušenje stabala smrče, jer je prošla godina koja je klimatski bila topla, odgovarala razvoju potkornjaka, a nagovještaji izuzetno tople tekuće godine bi mogli rezultirati katastrofalnim posljedicama za šume smrče Unsko – sanskog područja.
U protekle tri godine, posječeno je ukupno 117593 m³ krupnog drveta jele, 43352 m³ smrče ili ukupno 115000 kom. stabala jele i smrče.Urađeno je jako mnogo, međutim, borba protiv potkornjaka i sanacija šteta je dugotrajan i težak posao koji traje.
Ranim proljetnim pregledom, utvrđena je enormno visoka populacija potkornjaka smrče. Zbog toga su menadžment i šumarski stručnjaci u ŠPD «Unsko – sanske šume» d.o.o. već poduzeli niz aktivnosti da bi se štete spriječile ili barem umanjile. Tokom zime su nabavljeni feromoni – mamci i klopke za redukciju prenamnoženih potkornjaka smrče.
Takođe je donesena Strategija zaštite šuma smrče u kojoj su definisane sve obaveze i aktivnosti po količinama i vremenu, te neophodnim materijalnim sredstvima
Čuvarski šumarski kadar je dodatno educiran u problematici manipulacije s klopkama te značaju problema prenamnoženja potkornjaka.
Ugovorom o stručnoj saradnji, angažovani su specijalistički kadrovi iz oblasti zaštite šuma sa Šumarskog fakulteta u Sarajevu Prof. dr. Midhat Uščuplić, Doc. dr. Mirza Dautbašić i Doc. dr. Tarik Treštić.
U 2007. Godini potrebno je sanirati oko 25000 suhih stabala smrče, te opsluživati 680 feromonskih klopki.
Imajući u vidu da su šume opće dobro, molimo lokalne zajednice za razumijevanje i neophodnu pomoć i suradnju, kako bi se ovom ogromnom dugogodišnjem problemu stalo na put.
Zadnja izmjena: 06. 03. 2024.