U organizaciji Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, u periodu 21-22.12.2006.godine na Igmanu, u nastavnom objektu «Čavli», održan je seminar o temi «Procjena sociološko-okolišnog utjecaja u procesu gospodarenja šumskim resursima». Ovo je prvo u nizu budućih predavanja, vezanih za ovu temu. Predavači su bili profesori sa Šumarskog Fakulteta u Sarajevu, glavni federalni inspektor i savjetnik u Federalnom ministarstvu za prostorno uređenje i okoliš.
U organizaciji Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, u periodu 21-22.12.2006.godine na Igmanu, u nastavnom objektu «Čavli», održan je seminar o temi «Procjena sociološko-okolišnog utjecaja u procesu gospodarenja šumskim resursima». Ovo je prvo u nizu budućih predavanja, vezanih za ovu temu. Predavači su bili profesori sa Šumarskog Fakulteta u Sarajevu, glavni federalni inspektor i savjetnik u Federalnom ministarstvu za prostorno uređenje i okoliš.
Polaznici seminara su bili šumarski stručnjaci, koji se bave izradom projekata za izvođenje radova u šumarstvu iz svih šumsko-privrednih društava sa područja Federacije Bosne i Hercegovine. Cilj seminara je da ovim specijalističkim kadrovima pruži dodatnu edukaciju iz oblasti procjene sociološko-okolišnog uticaja sa namjerom da stečena znanja primijene na terenu.
Prvog dana, nakon dolaska na Igman i smještaja, polaznicima seminara se obratio dekan Šumarskog fakulteta u Sarajevu prof.dr. Faruk Mekić. Nakon uvodnog izlaganja i otvaranja seminara, profesor je govorio o LEAP-u kao instrumentu za procjenu ekološkog uticaja. Bosna i Hercegovina kao zemlja u tranziciji, susreće se sa ozbiljnim problemima u vezi zaštite okoliša. To se prije svega odnosi na nedovoljno razvijene kapacitete, te mnoge socio-ekonomske i institucionalne probleme. Rješavanje problema u oblasti okoliša zahtjeva sistematičan pristup i intenzivnu saradnju i razmjenu informacija interesnih grupa u lokalnoj zajednici ( institucije, građani, organizacije i mediji ). Kao najbolji odgovor na kompleksnost zaštite okoliša razvijena je metoda rješavanja okolišnih problema u lokalnim zajednicama putem izrade i realizacije lokalnih ekoloških akcionih planova zaštite okoliša ( LEAP). Lokalni ekološki akcioni plan je istovremeno i proces i dokument. LEAP je proces u kojem učestvuju svi i nije vlasništvo jednog subjekta. To je proces u kome se putem procjene okolišnih problema, postavljanja prioriteta i utvrđivanja akcija, stvara dokument na osnovu kojeg se u kasnijim fazama vrši realizacija definiranih aktivnosti u oblasti zaštite okoliša na lokalnom nivou.
O potrebi i zakonskom okviru za procjenu sociološko-okolišnog uticaja u procesu gospodarenja šumskim resursima se govorilo u sljedećem predavanju. Govorili su doc.dr. Mersudin Avdibegović i Jasminka Čomić iz Ministarstva za prostorno uređenje i okoliš. Razlozi za procjenu sociološko-okolišnog utjecaja aktivnosti gospodarenja šumskim resursima, proističu prije svega iz:
Zakonskih okvira ( Zakon o šumama, set zakona o zaštiti okoliša ). Ima čitav niz članova iz Zakona o šumama koji govore o procjeni utjecaja radova na okoliš. Tako npr. Član 22. Zakona o šumama, kaže da «za realizaciju odredaba šumskogospodarske osnove za državne šume rade se predhodno projekti za izvođenje….Projekat za izvođenje sadrži…, procjenu utjecaja radova na okoliš i ekonomsku analizu».
Marketinški bazirani instrumenti šumarske politike ( npr. certificiranje šuma ). Tako npr. Nacionalni standard FSC za BiH, Član 4.4.2. kaže da «Organizacija zadužena za gazdovanje/vlasnik šume mora uzeti u obzir rezultate procjene sociološkog uticaja prilikom izrade šumsko privrednih osnova i izvedbenih projekata, gdje god ne postoji direktan uticaj na stabilnost šumskih ekosistema ili na druge ciljeve gazdovanja
Promjenjivih zahtjeva društva u odnosu na šumske resurse. Sa razvojem društva mijenjaju se i zahtjevi, a to su danas prije svega rekreacija i turizam, čisti zraka i voda, lov, a znatno manje dobivanje drveta za gorivo i slično. Također i javnost u Bosni i Hercegovini, prema istraživanju američkih nezavisnih agencija, ima loše mišljene o šumarima i našem odnosu prema šumi. Čak 55 % ispitanika misli da se stanje u šumarstvu pogoršava, a 51 % misli da loše gazdujemo sa šumama.
O metodici izrade izvedbenog projekta u ime direktora Federalne uprave za šumarstvo govorio je glavni federalni inspektor Muhamed Hodžić, dipl.ing.šum. u saradnji sa profesorima Ahmetom Lojom i Jusufom Musićem sa Šumarskog fakulteta. Ovom segmentu je bio posvećen najveći dio prvog dana seminara. Najviše diskusija se razvilo o ovoj temi. Govorio je o zakonskoj osnovi za izradu izvedbenog projekta, kao sastavnog dijela šumsko-gospodarske osnove. Izvedbeni projekti sadrže radove uzgoja, zaštite i iskorištavanja šuma po mjestu i vremenu izvođenja, podatke o drvnoj zalihi, prirastu, doznačenoj drvnoj masi po vrstama drveća i drvnoj zalihi poslije sječe, zatim sortimentni napad, kartu sa ucrtanim dužinama puteva, postojećim i projektovanim, izvorima i vodotocima, ostalim objektima, procjenom uticaja radova na okoliš i ekonomsku analizu. Sa ovim izlaganjem je bio završen prvi radni dan seminara, po pitanju predavanja, a nakon toga su se razvile diskusije i razmjene mišljena između prisutnih polaznika seminara i predavača.
Drugi dan seminara protekao je u predavanjima, koja su bila također vezana za izradu projekata za izvođenje radova u šumarstvu. , a odnosila su se na pojedine segmente ( dijelove izvedbenog projekta ), uzgajanja šuma, zaštite šuma, lovne privrede i šumske komunikacije. Posebno interesantno je bilo predavanje u vezi uticaja pojedinih oblika sječe ( preborne sječe, oplodne sječe, femelšlag i rubne sječe ) na prizemnu floru sastojine, zatim na drveće i grmlje. Pa tako prema istraživanjima ovih autora, ne postoje značajne razlike u biodiverzitetu prizemne flore sastojina, kojima se preborno gospodari i u prašumskim rezervatima.
Najveći i najteži zahvati, koji dugoročno zadiru u strukturu sastojine, su izgradnja šumskih komunikacija primarnog i sekundarnog karaktera. Za izgradnju kamionskih komunikacija, mora se posječi na golo površina od nekoliko desetina hektara šume, zavisno od dužine komunikacije. Također i traktorske vlake, kao sekundarne komunikacije, ako se poslije sječe ne saniraju, a što se obično i ne radi na dubokim i strmim zemljištima podložnim površinskim oticanjima oborinske vode, izazivaju erozione procese koji mogu dovesti do potpunog i trajnog gubitka zemljišnog pokrivača.
Zaštiti šuma u svakom izvedbenom projektu se daje poseban značaj i uvijek se naglašava da se prilikom izvođenja radova mora pridržavati pravilnika o šumskom redu. To je minimalan doprinos koji možemo osigurati na čuvanju šuma, a da ne koristimo druge metode njihove zaštite.
Nakon održanih predavanja, polaznicima su uručeni certifikati.
Sve u svemu možemo zaključiti, da se u Bosni i Hercegovini počinje pridavati sve veći značaj okolišu i njegovoj zaštiti. Drvo i drvna sirovina i dalje ostaju glavni proizvod šuma, ali se sve više daje akcenta na druge proizvode šuma; čist zrak, čista voda, zaštita okoliša i vodotoka, rekreacija, turizam, lov i slično. Javno mnjenje se sve više pita i želi da zna šta se dešava u njegovoj okolini i želi da utiče na procese koji se odvijaju u šumarstvu. Izvedbeni projekt je onaj dokument koji konkretno realizira postavljene ciljeve šumsko-gospodarske osnove i kao takav mora, osim osnovnih pokazatelja o stanju šuma i šumskih zemljišta, dati i procjenu uticaja predviđenih radova na okoliš, na opisanom području (odjelu). Rukovodstvo i nastavni kadar Šumarskog fakulteta u Sarajevu je ovo uvidjelo i organiziralo prvi u nizu od budućih seminara, vezanih za ovu temu. Jer šumari su ipak najveći ekolozi i ponajbolje poznaju svoj okoliš i pozitivno utiču na njega.
Zadnja izmjena: 06. 03. 2024.
