Svjetski dan očuvanja energije obilježava se 14 februara.
Trenutak je da se istakne značaj korištenja energije, potrošnje, oskudice i uticaja energije na održivost globalnog ekosistema, života i razvoja.
Osim što je važno ukazati na činjenicu kako više od milijarde ljudi širom svijeta živi bez pristupa struji, ovim danom se želi podići svijest stanovništva o energiji, načinu njezine upotrebe i potrošnje te zaštiti okoliša. Ističući ulogu koju energija ima u unapređenju kvalitete života, pronalaze se pristupačni, pouzdani i moderni pristupu energiji.
Energija utječe na sve aspekte života i ljudskog razvoja, a njena potrošnja se smatra pokazateljem razvoja. Pravilnim korištenjem i štednjom energije smanjujemo emisiju stakleničkih plinova, štedimo novac i čuvamo okoliš.
Sunce je od nastanka Zemlje do danas osnovni izvor energije. Sunčevom se energijom svi organizmi koriste za odvijanje svojih životnih procesa: i oni koji su živjeli davno u prošlosti i današnji živući organizmi. Bez nje ništa ne bi bilo moguće. Od Sunca dobivamo dva oblika energije: svjetlosnu i toplinsku.
Dvije su vrste izvora energije: obnovljivi i neobnovljivi.
Ugljen, naftu i prirodni plin ubrajamo u neobnovljive izvore energije. Nazivamo ih fosilna goriva jer su nastali od fosila. Fosili su ostatci izumrlih organizama. U neobnovljive izvore energije ubrajamo i nuklearnu ili atomsku energiju. Nakon upotrebe nuklearno je gorivo izuzetno radioaktivno i potrebno ga je skladištiti nekoliko desetaka godina (najradioaktivnije i više stotina godina) u sigurnim betonskim bazenima ili podzemnim bunkerima.
Obnovljivi su izvori energije oni koji se neprestano obnavljaju prirodnim procesima. To su Sunčeva energija, energija vjetra, energija vode, energija biomase, geotermalna energija i biodizel. Prednost je njihova korištenja mnogo manji štetni utjecaj na okoliš u odnosu na fosilna goriva. Njihovom se upotrebom u okoliš ne ispuštaju opasni i štetni plinovi. Zbog spoznaje da će se zalihe neobnovljivih izvora energije iscrpiti, sve se više razvijaju tehnologije dobivanja energije od obnovljivih izvora kao što su voda, vjetar i biomasa.
Bosna i Hercegovina do 2035.godine 40 posto potrebne električne energije treba da proizvodi iz obnovljivih izvora.
Da bi dostigla taj cilj BiH bi svake godine u izgradnju malih hidroelektrana, vjetroelektrana, fotonaponskih elektrana i elektrana na bio gorivo trebalo da investira oko 220 miliona KM.
Postoji mnogo jednostavnih načina za uštedu energije kod kuće – i svi oni daju veliki doprinos u čuvanju okoliša:
- Iskoristite prirodno svjetlo
- Štedne žarulje se više isplate dugoročno
- Kupujte kućanske uređaje energetskog razreda A
- Kada perete zube zatvorite vodu , Punjač mobitela/prijenosnog računala isključite iz utičnice jer unatoč tome što se trenutno ne puni, troši određenu količinu struje.
- Za sve veće potrošače struje poput perilice rublja, perilice posuđa, sušilice itd. koristite “jeftiniju struju” kad god je moguće..
- Vrata hladnjaka čvrsto zatvarajte
Reciklirajte! Proizvodnja novih proizvoda od plastike, aluminijuma, celuloze, stakla i ostalog, crpi mnogo energije. Reciklažom nekih otpadnih materijala može čak da se uštedi i do 95% energije!
Uštedom energije nećemo ograničiti naše potrebe, već samo promjeniti naše navike i uštedjeti na novcu i najvažnije doprinjeti očuvanju energetskih resursa. Iako nijedan alternativni energetski izvor nije spreman da zauzme mjesto fosilnih goriva, može se nadoknaditi režimom očuvanja i kombinacijom alternativnih izvora energije.
Potreba za upravljanjem energijom, znači uštedu energije u preduzecÌima, javnom sektoru, vladinim organizacijama i domovima.
Racionalno koristeći energiju, možemo uštedjeti. Iako se na prvi pogled ne vidi, mjerama energetske efikasnost djelujemo pozitivno na okoliš. Upotrebom energije sunca, vjetra ili termalnih izvora smanjuju se emisije stakleničkih plinova i time se dugoročno smanjuje pritisak na okoliš.
Naučna istraživanja govore da se u trenutnom koeficijentu rezervi i proizvodnje očekuje da cÌe nafta trajati oko 45 godina, gas oko 65 godina, a ugalj oko 200 godina. Navedeni vremenski rokovi pokazuju potrebu za hitnim svjetskim akcijama za finansiranje istraživanja i razvoja alternativnih izvora energije koji su pristupačni u odgovarajucÌoj količini i višegodišnji u prirodi.
Pripremila: Amela Dudaković
Zadnja izmjena: 06. 03. 2024.
