Zdravstveno stanje šuma 2024

Narušena biološka ravnoteža na širem geografskom prostoru i globalni poremećaji u šumskim ekosistemima manifestiraju se kroz sušenje šuma u većem ili manjem obimu na području kojim gospodari ŠPD „UNSKO-SANSKE ŠUME“ d.o.o. Bosanska Krupa.

Problematika integralne zaštite šuma:

1. Sušenje četinara smrče i jele (u prirodnim sastojinama i vještačkim kulturama)kao posljedica prenamnoženja potkornjaka,
2. Ledolomi i izvale (uglavnom mlađe bukove sastojine i šumske kulture četinara),
3. Prisustvo invazivnih vrsta mrežaste stjenice Corythucha arcuata i Chalara fraxinea (Kowalski,2006.)

Najintenzivnije sušenje odvija se već dugi niz godina na području Podružnice „Šumarija“ Bosanski Petrovac. Sušenje je zahvatilo površinu preko 3000 ha u G.J. „Grmeč-Bosanski Pterovac“ i radi se uglavnom o sušenju stabala u čistim sastojinama smrče kao i u mješovitim sastojinama bukve, jele sa smrčom. Štete su evidentne i odražavaju se kako na kvalitet drvne mase, tako i na stabilnost eko sistema uopće. Analizom stanja na terenu došlo se do saznanja da je neposredni uzročnik sušenja osmozubi smrčin potkornjak Ips typographus L.i mali šestozubi smrčin potkornjak Pityogenes chalcographus L..

Smanjena vitalnost stabla, ekstremne suše i toplo vrijeme, oštećivanje stabala prilikom eksploatacije,  izuzetno pogoduju razvoju ovih štetnih insekata koji prema našim lokalnim praćenjima imaju dvije čiste i jednu sestrinsku generaciju, te na taj način izuzetno brzo povećavaju svoju populaciju.

Na tom se području kojim gazduju ŠPD „UNSKO-SANSKE ŠUME“ d.o.o. Bosanska Krupa provode praktično sve mjere u borbi za zaustavljanje sušenja sastojina, počevši od preventivnih mjera (sprečavanje napada štetočina), kao što su pravilno uspostavljanje šumskog reda, uklanjanje stabala sa smanjenom vitalnošću i sl., do represivnih mjera (zaustavljanje napada, nakon što je izvjesna šteta već nastala) – sječe osušenih i zaraženih stabala, izvoza istih u što kraćem vremenskom roku, primjena lovnih klopki sa feromonima čime se suzbija i kontrolira brojnost populacije potkornjaka.

Iz gore navedenog možemo konstatovati da su uloženi ogromni napori na sanaciji šteta uzrokovanih kalamitetom potkornjaka.

Sve aktivnosti se odvijaju u saradnji sa Šumarskim fakultetom u Sarajevu, čiji stručnjaci iz domena zaštite šuma, prisustvuju i vode edukacije terenskog osoblja, te vrše nadzor poduzetih mjera od strane ŠPD-a. Sanacija zaraženih površina primarni je cilj prilikom planiranja šumsko uzgojnih radova za navedeno područje.

U zimskom periodu ledena kiša je znak temperaturne inverzije u zraku kada su podloga i najniži sloj zraka vrlo hladni (ispod 0°C), a iznad struji topli zrak. Iz oblaka obično pada snijeg koji se prolazeći kroz sloj toplog zraka, pretvara u kišu. Ulazeći u hladni sloj zraka kapljice se pothlađuju, lede se u dodiru sa podlogom pa nastaje homogeni sloj leda debljine i do 15 mm. Težina leda postaje prevelika pa dolazi do ledoloma i ledoizvala stabala. Ledena kiša i niske temperature koje su 3. i 4. decembra 2020. godine pogodile “Ključko” šumskoprivredno područje, uzrokovale su znatne štete, čije se posljedice i danas saniraju. Ledolomi i ledoizvale nastale su na velikoj površini (3.770 ha), u visinskoj zoni sa nadmorskom visinom od 450-750 m. Uzmemo li u obzir da ukupna površina ŠGP “Ključko” iznosi 14.774 ha., dolazimo do podatka da je štetama pogođena ¼ ovog  područja, što nam ukazuje kakav razoran efekat je uzrokovala ova vremenska nepogoda. Desetine hiljada stabala su pod težinom leda izvaljena, prelomljena i oštećena. Najviše su stradale srednjedobne sastojine bukve, sa vitkim i visokim stablima prsnog prečnika od 25-30 cm. Na stablima jele i smrče nije bilo značajnih šteta.  Značajnije štete su pretrpjele šumske kulture borova. Isto se desilo i na području ŠGP “Sansko” na površini od cca 2.500 ha.

Prisustvo patogene gljive Chalara fraxinea (Kowalski,2006.) glavni je uzročnik sušenja i odumiranja stabala jasena promjera do 20 cm na cijelom području. Kod tanjih stabala odumiranje je izraženo u krošnjama, u gornjoj trećini, a kod debljih stabala u donjem dijelu debla. Primjećeni su nekrotizirani dijelovi kore koji se odvajaju od stabla bez sluznatih izlučevina na deblu. Preporučuje se sječa odumrlih ili jako oboljelih stabala. Ova pojava je vrlo zabrinjavajuća, obzirom na iskustvo susjednih zemalja, i predstavlja opasnost po opstanak jasena. Mrežasta stjenica pojedinačna stabla na malim lokalitetima

    Na području kojim gazduje ŠPD „UNSKO-SANSKE ŠUME“ d.o.o. Bosanska Krupa primijećeno je prisustvo invazivne vrste hrastova stjenica Corythucha arcuata koja se brzo širi i čini štete u hrastovim šumama. Napadnute su manje površine i pojedinačna stabla hrasta.