Učenici Ekološke sekcije srednje Medicinske škole u Bihaću, njih trideset, zajedno sa svojom profesoricom biologije Razijom Baković, u četvrtak 02. novembra 2023. godine, učestvovali su u akciji pošumljavanja u rejonu Hrgara. Ovom prilikom, mladi medicinari zajedno sa nekoliko šumara iz Podružnice „Šumarija“ Bihać, zasadili su oko 1500 sadnica smrče u odjelu 111/2 Gospodarske jedinice „Risovac-Bihać“. Za stručnu pomoć ne terenu učesnicima akcije pružao je tehnolog uzgoja i zaštite šuma u Podružnici “Šumarija” Bihać Haris Mujnović. Akcija pošumljavanja u rejonu Hrgara, organizirana je povodom Svjetskog dana klimatskih promjena, ali je zbog mogućih padavina realizirana dva dana ranije.
Međunarodni dan klimatskih promjena obilježava se četvrtog novembra različitim aktivnostima i kampanjama, koje imaju za cilj da informišu i upozore stanovništvo na eventualne negativne posljedice koje ovakve promjene mogu izazvati. Klimatske promjene na Zemlji uzrokuju razni faktori poput promjena u sunčevom toplinskom zračenju, odstupanju od zemljine planetarne putanje ili orbite, pomicanju kontinenata i drugih promjena na koje čovjek ne moće uticati. Znanstvenici i stručnjaci za klimatske promjene tvrde da se klima mijenja i da su klimatske promjene u potpunosti posljedica ljudskog djelovanja. Zbog toga se sve više raspravlja o tome kako smanjiti ljudski utjecaj na klimu i kako se prilagoditi promjenama koje se već javljaju, te kako možemo predvidjeti buduće klimatske promjene. Najveća zabrinutost zbog ljudskog djelovanja na klimu odnosi se na povećanu prisutnost ugljikovog dioksida (CO2) u atmosferi, zbog potrošnje fosilnih goriva i sve veće količine krutih čestica u zraku. Osim toga, sve više smo zabrinuti zbog ozonskih rupa, sve većeg rušenja šuma i povećanja obradivih površina, što isto utiče na klimatske faktore.
Klimatske promjene danas se manifestuju kroz ekstremno visoke temperature, suše, šumske požare, poplave, nedostatak pitke vode, podizanje nivoa mora, nestanak biljnih i životinjskih vrsta, promjene u sastavu i kvalitetu tla i druuge pojave. Najefikasniji način borbe protiv klimatskih promjena je kontrola i pravilno upravljanje otpadom, odnosno savjestan i odgovoran odnos prema prirodi. U borbi protiv klimatskih promjena posebno mjesto imaju šume, koje u velikoj mjeri mogu smanjiti prisustvo ugljen dioksida, povoljno uticati na tlo, vodni režim te umanjiti štetne posljedice vremenskih nepogoda. Ove činjenice su veoma svjesni i članovi ekološke sekcije Medicinske škole u Bihaću, koji su svojim učešćem u akciji pošumljavanja, na praktičan način pokazali kako se treba odnositi prema prirodi, odnosno, kako se boriti protiv klimatskih promjena.
Pripremio: Jasmin Grošić
Zadnja izmjena: 06. 03. 2024.
