U organizaciji Društva za zaštitu bilja u Bosni i Hercegovini u Mostaru je održan trodnevni znanstveno stručni skup pod nazivom “XII simpozij o zaštiti bilja u Bosni i Hercegovini” na kojem je sudjelovalo oko 150 stručnjaka iz oblasti zaštite bilja iz šest europskih zemalja. Posebno je značajno bilo učešće stručnjaka sa Šumarskog fakulteta u Sarajevu, Hrvatskog šumarskog instituta u Zagrebu te magistara i inžinjera šumarstva iz mnogih preduzeća šumarstva u Bosni i Hercegovini koji su diskutovali o aktuenim problemima iz oblasti integralne zaštite šuma. 
Simpozij o zaštiti bilja trajao je od 03. do 05. novembra 2015. godine. Kako su priopćili organizatori, tokom Simpozija prezentirano je 60 referata u okviru šest sekcija u kojima su obrađeni štetni organizmi iz oblasti poljoprivrede i šumarstva.
Svoje učešće na ovom značajnom simpoziju uzelo je i ŠPD “Unsko-sanske šume” d.o.o Bosanska Krupa kojeg su predstavljale mr.sci.Majda Širbić, dipl. ing. šum., te Zlata Tuzlak, dipl.ing.hortikulture.
Mr.sci. Majda Širbić je ujedno imala izlaganje o temi:Obolodiplosis robiniae (Haldeman)- novi štetnik bagrema u Bosni i Hercegovini.
U radu se prvi put opisuje prisustvo invazivne vrste bagremove muhe galice Obolodiplosis robiniae (Haldeman 1847) (Diptera: Cecidomyiidae) u Bosni i Hercegovini.
Ovaj insekat porijeklom je iz Pensilvanije (SAD). Introdukovana je u Europu 2003. god. u Italiju, pokrajina Veneto.
Obolodiplosis robiniae u Europu je vjerovatno unesena sa sadnim materijalom, a njen glavni faktori rasprostiranja Europom bili su objekti intenzivne trgovine biljnim materijalom, posebice ukrasnim sadnicama bagrema i međunarodni promet vozilima.
Štetnost ovog insekta u europskim zemljama različito je ocijenjena. U Mađarskoj Obolodiplosis robiniaese smatra opasnim štetnikom, jer Mađarska ima 430 000 ha bagremovih šuma (više nego sve europske zemlje zajedno).
U Švicarskoj se štete smatraju zanemarivim, u Srbiji štete utiču na medonošenje bagrema, a u Poljskoj smatraju da nema ekonomske važnosti osim narušavanja estetske funkcije bagrema i neznatnog smanjenja asimilacijske površine. U Hrvatskoj bagrem nije važna šumska vrsta, pa se ni bagremova muha galica ne može smatrati opasnim šumskim štetnikom. Primjetne štete na bagremima u Hrvatskoj su ponajprije one estetske, jer se kultivari bagrema često sade u urbanim područjima.
U Bosni i Hercegovini odnosno na području istraživanja Unsko-sanskog kantona, bagrem ne predstavlja važnu šumsku vrstu tako da se ni ovaj štetnik ne može smatrati opasnim, kao ni štete koje ona prouzrokuje. Štete koje galice bagrema uzrokuju ogledaju se u smanjenju asimilacione površine i prerano otpadanje listova bagrema, a time je ugrožena njihova estetska funkcija.
Zadnja izmjena: 06. 03. 2024.
